Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Projekt Eko etno sela za pokretanje seoskog turizma

Projekt Eko etno sela za pokretanje seoskog turizma

Svjedoci smo činjenice kako su mnoga sela u ruralnom prostoru Hrvatske iseljena ili poluprazna, napuštena, zapuštena, devastirana, urušena i zaboravljena, a neka su nestala s lica zemlje, razorena ratovima i potresima, nažalost zahvaljujući i ljudskoj nebrizi. Pitanje je kako vlasnike vratiti njihovim temeljima, u ruralni prostor, a to su uglavnom potomci njihovih predaka, mladi ljudi koji su završili škole i žive u gradovima; zapravo kako omogućiti brži povratak starim ognjištima njihovih predaka.

Rekreacija u prirodi,
oživljavanje napuštenih sela

Dakle, kako ih vratiti tamo odakle su nekoć oni, njihovi očevi ili djedovi krenuli u svijet u potrazi za poslom i korom kruha kako bi preživjeli, ali i kako im obnoviti stare domove i osigurati budućnost tamo gdje su im urušene kuće i ruralna naselja.

Demografi kažu kako je taj iznimno zahtjevan projekt lakše ostvariti uz potporu šire društvene zajednice, obnoviti, urediti i prenamijeniti u eko-etno sela, te pokrenuti seoski turizam.

Kako obnoviti urušena i iseljena sela te na stara ognjišta vratiti mlade ljude

No, danas je povratak prirodi i tradiciji sve izraženiji trend, ali se takvo razmišljanje uglavnom odnosi na turiste. Primjerice, neotkrivene ljepote stare Dalmacije izvan turističke vreve na obali, stoljetne kamene kuće koje odišu mirom, ponegdje su nadohvat ruke svim namjernicima željnima drugačijeg odmora, putnicima koji tragaju za netaknutom prirodom i čistim morem.

Poznato je kako su se brojne zemlje okrenule razvoju održivih modela ruralnog turizma, baš kao i Hrvatska koja uz pomoć određenih fondova iz EU podupire projekte naših jedinica lokalne samouprave i turističkih zajednica, te inih subjekata, dakako i mogućih investitora. Primjerice, Splitsko-dalmatinska županija je još prije devet godina krenula zanimljivim, izazovnim, ali prilično zahtjevnim i gotovo svestranim projektom Eko-etno stara sela'koji se uglavnom temelji na provjerenom talijanskom i istarskom modelu.

U svom miljeu prepoznatljiva su specifična izletnička, smještajna, agroturistička, umjetnička, sportska ili kombinirana naselja, a čija je svrha i očuvanje svekolike kulturne baštine, obnova starih kuća, gospodarskih i inih objekata, zaustavljanje iseljavanja i povratak domicilnog stanovništva, te oživljavanje tradicijske proizvodnje i starih obrta; dakako s naglaskom i na proizvodnju zdrave hrane. To, među inima, ističe direktor TZ SDŽ Joško Stella, tvrdeći,

"Sve govori kako etno-sela u srednjoj Dalmaciji – na otocima, u priobalju i Zagori – itekako njeguju i odražavaju dalmatinsku pučku kulturu i graditeljske običaje, a mnoga od njih predstavljaju i vidikovce, donekle i kamene utvrde, kakvi se mogu vidjeti u rijetko kojim, ne samo europskim zemljama s kojih se pružaju prekrasni pogledi prema moru, otocima, širem okruženju. Ona sela koja nemaju tu posebnost, imaju također zanimljive sadržaje poput mikroklime, starih prometnica iz doba Rimljana, Francuske, Austrije.

Inače, riječ je o starim naseljima koja su nastajala stoljećima, građena isključivo od kamena u skladu s prirodnim zakonitostima krajolika gdje su ponikli. Turistički stručnjaci i djelatnici ističu kako je baš to, ono što se nudi današnjim gostima, primjerice povratak prirodi obogaćenoj kulturnom tradicijom, koja u srednjoj Dalmaciji nije devastirana. Turistima i posjetiteljima se nude i različiti izleti pješice u prirodi poput trekinga, planinarenja, dakako i biciklizam ili konjičko jahanje te različiti oblici aktivnog turizma poput sudjelovanja u poljoprivrednim radovima, berbe i sakupljanja ljekovitog bilja, raftinga, penjanja uz stijene, sportskog ribolova. Mnoga su etno-eko sela na području SDŽ udaljena tek nekih desetak minuta vožnje od velikih marina, što ih čini idealnim izletničkim odredištima, primjerice za nautičare koji tako mogu upoznati sasvim drukčiju sliku obale ili otoka, odnosno doživjeti obilniji sadržaje koji im se nude, posebice kroz različite programe seoskog turizma."

U Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvaruje se Projekt "Eko-etno stara sela"

Dodaje kako su etno-eko sela u srednjoj Dalmaciji - nastala obnovom i prenamjenom na prvotnoj lokaciji domicilnih, starih, kamenih napuštenih i devastiranih naselja - gotovo savršena mjesta za opuštanje u miru i tišini, tek uz prirodne zvukove i miomirise dalmatinskog ukrasnog ljekovitog bilja, baš kao pogledi na sjajne zvijezde na vedrom nebu, što se ni izbliza ne može doživjeti ni u jednom hotelu u priobalju ili na otocima.

Izvorna kamena kuća pokrivena kamenim pločama 

Staro selo Jesenice

Stella naglašava kako je na području SDŽ dosad obnovljeno i uređeno uređeno više od 30 etno-eko sela na otocima, u priobalju i dalmatinskom zaleđu, a to su Topići, Topići-Bast (Baška Voda), Zarače, Malo Grablje, Velo Grablje, Brusje (Hvar), Humac (Jelsa), Podhumlje (Komiža), Tugare, Čažin Dolac (Omiš), Dol (Postira), Gornji Proložac, Podi (Proložac), Blace (Solin), Grohote (Šolta), Podi Grab (Bugarin), Gornje Voštane i Grubišići (Trilj), Kokorići, Veliki Godinj (Vrgorac), Karoglani (Zmijavci), Murvica (Bol), Gornja Podsrtana, Stara Podstrana (Podstrana), Lolić i Mijanovići (Split), Brdaci (Zec), Divojveići, Radošić-Škopljanci (Lećevica), Botić-Opor (Prgomet), Naklo-tavnice (Lokvičići), Jesenice, Duće (Dugi Rat), Mala Rudina (Stari Grad), Bekavci Kričar (Brela), Rušinovići, Drvenik Veli Kačine (Trogir).

Aktualni direktor TZ SDŽ napominje kako svako etno-selo na svoj način funkcionira i unatoč dugogodišnjoj ekonomskoj krizi, ali se još ne može sasvim točno reći kako su sva ona i opravdala svoje postojanje, s obzirom na njihovu svrhu, kao i značajnu kariku u lancu razvoja seoskog turizma te u sklopu programa ruralnog razvoja.

Podsjetimo kako je prije devet godina Skupština SDŽ usvojila Program Etno-eko stara sela o poticanju obnove iseljenih, ispražnjenih, zapuštenih naselja s urušenim kućama te inim objektima, na svom je području imala nekih 13 sela, a među njima i dva sela u Općini Dugi Rat Duće i Staro selo Jesenice koje još nije obnovljeno. Naime, Projektom Etno-eko sela ta Županija nastoji bar donekle vratiti život u napuštena i opustošena otočna, priobalna i dalmatinsko-zagorska sela i glede ambijentalnog turizma koji bi vjerojatno zaustavio i daljnje raseljavanje naselja u tim različitim krajobrazima Lijepe naše te žiteljima omogućio izvor kakve-takve zarade. U nekim selima, napominje direktor TZ SDŽ, postoje skromne mogućnosti smještaja gostiju, jer mnogi od njih tek mogu prihvatiti izletnike

Obnovljena eko-etno sela u srednjoj Dalmaciji pogodna za dopunu seoskog turizma

"Inače, Splitsko-dalmatinska županija iz svojih proračunskih sredstava, kaže mr. sc. Joško Stella, bespovratnim sredstvima sufinancira - ne samo izradu geodetskih podloga i katastra objekata, detaljnih planova uređenja te izradu studija utjecaja na okoliš, investicijsko-tehničku dokumentaciju za obnovu postojećih, nego i izgradnju novih infrastrukturnih priključaka. Napominje kako Županija sufinancira i uređenje te izgradnju prometnica, prilaznih putova i prolaza, kao i inih komunikacija; uređenje odvodnje oborinske i fekalne kanalizacije, odvodnju vodovodnih instalacija poput priključnih cjevovoda, hidrantske mreže; dovođenja električnih instalacija (javne rasvjete, trafostanica i sl.), telefonskih instalacija te uređenje okoliša i inih potreba, dakle, sve u funkciji eko-etno naselja.

Urušena kamena kuća i devastirano gumno

Staro selo Jesenice

Također je značajan i hvale vrijedan i Projekt Splitsko-dalmatinske županije o zaštiti gotovo 60 naselja, ne samo u svom zaleđu odnosno Zagori, no riječ je o selima koja predstavljaju zaštićena kulturna dobra. Nositelji projekata su udruge građana, odnosno vlasnici objekata, dakako općine i gradovi u dalmatinskom zaleđu i priobalju te na otocima SDŽ, turističke zajednice, kao i sve zainteresirane institucije. Naime, korisnici sredstava iz programa Udruge građana su vlasnici objekata ili pak gospodarski subjekti iz oblasti turizma te općine i gradovi koji, u suradnji sa Županijskim zavodom za prostorno planiranje te inim nadležnim institucijama, pokreću inicijative za obnovu napuštenih i devastiranih objekata, sela i zaselaka.

Dakako, na svoj način je zanimljiv Urbanistički plan obnove i uređenja (UPU) Starog sela Jesenice podno vrhova Peruna na području Općine Dugi Rat, još od veljače 2010. godine kada je bio na javnoj raspravi. Osim čuvanja i njegovanja etno-blaga, dakako i bogate tradicije ne samo primorskog dijela bivše Poljičke Republike to će naselje - nakon što se obnovi, uredi i prilagodi odnosno prenamjeni u eko-etno selo - imati značajno mjesto u ruralnom razvoju i dopuni seoskog turizma ne samo tog područja. Doznajemo kako ostvarenje toga projekta zajednički guraju Udruga Jesenice, Općina Dugi rat i TZ Dugi Rat, uz potporu Splitsko-dalmatinske županije odnosno njezine Turističke zajednice.

Hvale vrijedan i Projekt Splitsko-dalmatinske županije o zaštiti gotovo 60 naselja

"Staro selo Jesenice, Krug, Zeljovići i Duće već su ranije odlukom Općinskog vijeća proglašeni eko-etno selima. Izrađen je konzervatorski elaborat za cijelo područje starih sela i dostupan je svima koji žele renovirati stare objekte. Iduće godine naša Općina namjerava izvoditi UPU - starih sela u općini Dugi Rat. Izrađen je i idejni projekt vodovoda visoke zone (stara sela) te se očekuje suglasnost Hrvatskih cesta na projekt.

Što se tiče brze ceste do Omiša, za naša stara sela bi više odgovarala postojeća Jadranska turistička magistralna, ali s više prometnih priključaka. Ove godine će se utrka magaraca po drugi put održati  u Starom selu Jesenice (26. srpnja poslijepodne) i ta zanimljiva manifestacija, kao dopuna seoskog turizma, postaje tradicionalnom. U starim selima organiziraju se kulturne priredbe iz programa Dugoratsko ljeto. Ove godine je 12. srpnja u Zeljovićima održana promocija knjige Zeljovićke šentade, a 3. kolovoza u Zemunika dvorima Večer domoljubne poezije.

Urušene kamene kuće

Staro selo Jesenice podno Peruna

Od športskih zbivanja svake godine se tradicionalno održava natjecanje u trekingu za sportaše i rekreativce. Osim trajnog problema uslijed nedovoljne prohodnosti Jadranskom magistralom kroz izgrađena naselja, najveći nedostatak je nepostojanje hotelskih objekata i pratećih sadržaja, što je po općinskim planovima predviđeno na lokalitetu bivše tvornice", riječi su načelnika Općine Dugi Rat Jerka Roglića i direktorice TZO Dugi Rat, Kete Brahovac.

Poručuju kako je obnova napuštenih, zapuštenih i devastiranih starih sela na području te općine itekako nužna i s turističkog gledišta, posebice seoskog turizma koji ima itekako važno mjesto na očuvanju lokalnog identiteta i tradicije te za razvoj ruralnih područja i Općine Dugi Rat.

Napominju kako se razvojem seoskog turizma ujedno čuvaju ruralne sredine, zaustavlja iseljavanje stanovništva i potiče privlačnost seoskog načina života. Ujedno podsjećaju na poruke iz Poljički statuta, koji je niknuo baš na tom području bivše Poljičke Republike, "Onaj tko posjeduje staru baštinu, koja je ostala od predaka, mora je obrađivati i uživati i od nje živjeti. A nije časno da je potrati i potroši bez velike nevolje, već kako nalaže zakon i običaj, da je ondje ostavi gdje je i našao." Inače, u ovogodišnjoj turističkoj predsezoni je, prema podacima TZO Dugi Rat, tu općinu posjetilo oko 2.500 turista od kojih najviše Čeha, Nijemaca i Poljaka, te je ostvareno oko 14.000 noćenja. Iako su u tom razdoblju podaci malo manji, u odnosu na prošlu godinu, u TZ dugoratske općine očekuju sezonu na razini protekle 2013.

Zanimljive poruke iz Poljičkog statuta bivše Poljičke Republike

Gotovo se svi Jeseničani i Poljičani, dakako i oni šireg područja Lijepe naše, diče s imenom i djelom don Frane Ivaniševića iz Jesenica, prvim Akademijinim suradnikom na prikupljanju građe o narodnom životu i običajima. Njegova knjiga Poljica, narodni život i običaji je izlazila u nastavcima u razdoblju od 1903. do 1905. u Akademijinu zborniku, a godinu poslije je tiskana i objavljena u cijelosti.

Staro selo Jesenice,

tek jedna od urušenih kamenih kuća

Naime, svećenik don Frano Ivanišević je bio poznati narodni prosvjetitelj i politički djelatnik, narodni zastupnik Jesenica i Poljica u Carinskom vijeću dvojne monarhije Austro-Ugarske. Poznavatelji njegova djela ističu kako se don Frano gotovo jednakom snagom posvetio svećeničkom i etnografskom djelovanju i prosvjećivanju svoga naroda, te razvijanju nacionalnog osjećaja suprotstavljajući se tadašnjem agresivnoj talijanštini. Tvrde kako je don Frano jedna od najznačajnijih osoba koja je živjela i radila na području primorskih Poljica, poznata i kao autor knjige o Poljičkoj školi u Jesenicama.

Znalci ističu kako je riječ o velikom poljičkom etnografu i dalekovidnom narodnom političaru, a zapisano je kako je don Frano Ivanišević još prije izbora za narodnog zastupnika uživao ugled u puku, ne samo kao čovjek široke naobrazbe, za kojega u tom kraju ističu kako je  ekonomski i kulturno podigao Staro selo Jesenice podno Peruna.

On je u tom mjestu još davne 1899. godine utemeljio Seosku štedionicu i tvrtke na suvremen način te uz jeftine kredite omogućio i kupnju jedrenjaka kojim je tako omogućena i trgovačku djelatnost ljudima toga kraja. Zatim su Jeseničani po njegovu savjetu svojim sredstvima kupili manji parobrod koji je svakog radnog dana putovao rutom Omiš-Mali Rat-Krila-Sv. Martin-Split te se istim smjerom, istog dana poslijepodne, iz Splita vraćao u Omiš, prevozeći putnike i robu.

Bio je to popularni parobrod Knez, koji su Splićani od milja nazivali Knez Poljički. Za don Franu Ivaniševića ističu kako je on bio i otac dalmatinskog zadrugarstva koji se s pravom smatra najzaslužnijom osobom za osnivanje Zadružnog saveza Dalmacije, a čim je postao narodnim poslanikom u Beču uspio je formirati i novu Općinu Poljica u granicama bivše Poljičke Republike sa svim selima, koja su do tada bila u sastavu splitske, sinjske i omiške općine.

U Poljicima živi djelo don Frane Ivaniševića, zastupnika, demografa, oca zadrugarstva

Staro selo Jesenice,

jedna od uščuvanih kamenih kuća

Opetujmo kako je područje, gdje su iseljena sela Zeljovići, Krug i Staro selo Jesenice podno brda Perun, a ponad rivijere Općine Dugi Rat i turističke prometnice, poznate kao Jadranska magistrala, obuhvaćeno Urbanističkim planom uređenja (UPU).

Razvoj tog područja datira još u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. st, a njegovi vremešniji ljudi kažu kako je iseljavanje navedenih mjesta i naseljavanje priobalja intenzivnije uslijedilo nakon izgradnje tvornice u Dugom Ratu i izgradnje Jadranske magistrale kada je jače krenuo i razvoj turizma. Glede potonje djelatnosti stanovnici su iz sela podno Peruna napuštali svoja stara ognjišta spuštajući se bliže moru i turističkoj prometnici, te gradeći obiteljske kuće, apartmane, dok su vlasnici svoje brodove pjeskare postupno prenamjenjivali u turističke polovice.

Naime, stara naselja na području dugoratske općine na 220 metara nad morem, udaljena 14 km od Splita i 11 km od Omiša – selo Jesenice koje se prostire na površini od oko 5,46 hektara, selo Zeljevići od 2,34 i selo Krug na površini 3,82 hektara – mladi ljudi su počeli napuštati još krajem 19., ali najčešće nakon II. svjetskog rata. U potrazi za boljom egzistencijom odlazili su u svijet, ali su se uglavnom spuštali ispod vrhova Peruna te su uz Jadransku magistralu i morsku obalu počeli graditi nove kuće i baviti se turizmom.

Sela podno brda Perun napuštena nakon izgradnje tvornice i Jadranske magistrale

Tako su se, umjesto čiste i gotovo nedirnute prirode te skromnog i mirnog života na starom kućnom pragu, ujedno brzo suočili sa svim mogućim poteškoćama ruralnog načina življenja, kao i iscrpljujućim radom u tvornicama. Njihova su napuštena stara sela, nekoć puna života i dječjeg smijeha, ostala prazna, zarasla u korov i drač, nažalost i zaboravljena, poput mnogih sela i zaselaka ne samo u srednjoj Dalmaciji, nego i diljem cijele Hrvatske. Dobri poznavatelji i demografskih prilika tog kraja kažu kako je prije izgradnje Jadranske magistrale u Starom selu Jesenice živjelo 650 stanovnika, dok ih je uz more bilo tek 15-ak. Upozoravaju kako je danas demografska slika tog naselja obrnuta: na starim ognjištima je ostalo tek 15 ljudi, dok je cijela obala Općine Dugi Rat prenapučena.

Turistička atrakcija - svi pozdravljaju

pobjednika utrke tovara

"Staro selo Jesenice je nekoć imalo 762 stanovnika i tada smo u njemu imali sve što je imao mali grad: školu, banku, štedionicu, poštu, telefon, put, prodavaonicu, gostionicu.

Ljudi bi se ovamo trebali što prije vratiti i da malo obnove svoje stare urušene kuće s kamenim krovovima, u kojem se zapadno-europski dah življenja osjećao još potkraj 19. stoljeća. Nakon što je izgrađena Jadranska magistrala, uglavnom su se sve obitelji spustile ispod Peruna, s visine oko 600 metara, uz more i prometnicu sagradili velike obiteljske kuće i apartmane, te se počeli baviti turizmom, dok je nas 10-15 ostalo u Starom selu Jesenice te držimo Udruge Jesenice koja brine o obnovi mjesta. Veliki nam je problem ovdje  nedostatak vodovoda i vode, i, to je stara priča koliko je staro i ovo selo. Vodoopskrba se svela samo na kišnicu iz gustirna, starih devastiranih čatrnja i cisterni kojima nam vodu dopremaju vatrogasci. Uslijed nedostatka vode požari su nam ovdje progutali i mnoge kuće, pa strše gole kamene zidine", ističu mjerodavni u Udruzi Staro selo Jesenice upozoravajući:

"Nama ovdje ne treba ni kino niti zdravstvena stanica, jer to sve imamo u obližnjem Omišu i Splitu. Samo nam je neophodna voda iz vodovoda, širi put koji bi povezao naše mjesto s morem i Jadranskom magistralom, sljubio obalu i brdo Perun. Ovdje sve izgleda kao prije 200 godina i doima se kao da je vrijeme stalo. Nema ovdje ni betona niti  željeza, a bogme ni plastike. Sve je od kamena u čistoj prirodi i ambijent je kao stvoren za stanovanje i odmor. Nedostaju nam i mlade obitelji, djeca, škola, tekuća voda, a bez toga ni ovdje nema budućnosti. Problem je i u tome što članovi naše udruge nemaju ni svoj prostor za rad."

Foto; TZO Dugi Rat

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva