Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Prvi eko proizvođači konoplje u Hrvatskoj!

Prvi eko proizvođači konoplje u Hrvatskoj!

"Konoplju su sadili naše prabake i pradjedovi, pa sadim i ja. Moja je i ekološka", jednostavno je odgovorio mladi i vedri OPG-ovac Zvonimir Kalić iz Đakova znatiželjnicima iz Dalmacije koji su prolazili pored njegovog štanda na Sajmu agroturizma u Skradinu, začuđeno promatrajući simbol biljke koji su najlakše povezivali s nečim zabranjenim.

Međutim, ne uzgaja Zvonimir na 80 hektara plodne slavonske zemlje indijsku konoplju koju je popularizirao hippie pokret u 60.-ima, već onu industrijsku. Ipak, zid neznanja je velik, pa ne čudi ni zbunjenost dijela puka kojem je to novina. Zid neznanja ipak svojim pristupom ruši upravo Zvonimir, skupa sa svojom majkom Zvjezdanom. On je i prvi proizvođač industrijske konoplje iz ekološkog uzgoja u Hrvatskoj.

Konoplja - biljka naših djedova i baka


Sajam agroturizma u Skradinu

"Industrijska konoplja je podvrsta marihuane. Po sjemenu i listu su slične, ali je koncentracija THC-a u industrijskoj znatno manja i nalazi se u granicama dozvoljenim za ljudsku prehranu. Industrijsku konoplju su stvarno sadili naše bake i djedovi. Tada se koristila samo stabljika koja se umakala u vodu i tukla, da bi se od nje na kraju radila tkanina. U međuvremenu je došla zabrana njenog uzgoja, da bi od 2012. bila dozvoljena samo prerada sjemena kojeg mi sada prerađujemo. Zakonom je zabranjena prerada stabljike", kaže Kalić.

Preradom sjemena dobiva se ulje, brašno i proteini koji imaju široku upotrebu u prehrani te na razne načine blagonaklono djeluju na ljudski organizam -  poboljšavaju probavu, smanjuju apetit, ubrzavaju metabolizam, pojačavaju mišićnu masu.

Velika razlika u zaradi

Ova priča uz Đakova samo je potvrda najnovijeg trenda koji slijede mali hrvatski poljoprivredni proizvođači. Polako postaje jasno da treba tražiti nove tržišne niše i da nema više mjesta za ponavljanje starih poteza. Nažalost, neki su morali odustati od proizvodnje pod pritiskom prejake globalne konkurencije i zasićenog tržišta. Ovi faktori su nemilorsdno rušili otkupne cijene - dok su troškovi rasli. Dio onih koji je ostao traži nove putove i načine opstanka.  Kozari tako ulažu u mlijekomate koje postavljaju po gradovima i prodaju litru mlijeka za 10 kuna. Maslinari i uljari od ulja rade sapune, smokvari od suhe smokve prave smokvenjake s medom i kokosom. Zašto ne bi u Slavoniji umjesto tradicionalne pšenice na svojim oranicama sadili konoplju? Zvjezdana Kalić otkriva računicu koja govori u prilog tome.

"Velika je razlika u zaradi. Kilogram pšenice prodate za 1 kunu, a na kilogramu sjemena prihodi su od 15 pa čak do 25 kuna. Mi smo lani prvi puta posadili konoplju i prinos nam je bio 1.000 kilograma po hektaru", kaže Zvjezdana Kalić.

Je li u stabljici budućnost?

Budimo skromni pa uzmimo prosječnu cijenu od 20 kuna po kilogramu sjemena industrijske konoplje. Vrlo lako dolazimo do vrtoglave cifre od 20.000 kuna prihoda po hektaru.

Prinosi pšenice su od pet do šest tona po hektaru, cijene su takve kakve jesu, pa ne treba viša matematika da se dođe do zaključka gdje je veća isplativost. Istina, treba uzeti u obzir troškove, razmišljati o savladavanju novih tehnologija rada, tražiti nove tržišne kanale za prodaju robe, ali tko radi na zemlji zna da nije lako. Priča o industrijskoj konoplji će se se sigurno nastaviti razvijati. Kada država dopusti preradu stabljike, istu onu koju su mlatile naše prabake i pradjedovi, otvaraju se nove mogućnosti zarade.

"Od stabljike se može proizvoditi 25.000 artikala. Na znam zašto su do sada zabranjivali njenu preradu, ali vjerujem da će ove godine zakonom to omogućiti", kaže Zvjezdana Kalić.

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/opg-kalic-3.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/opg-kalic-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/opg-kalic-5.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva