Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Rijeke su najveće prirodno blago!

Rijeke su najveće prirodno blago!

Datum: 22.03.2016.
Broj pregleda članka: 1279
Tagovi: Svjetski dan voda, Vode, Adria

Danas, 22. ožujka obilježava se Svjetski dan voda, čiji je cilj ukazati na važnost zaštite voda, ali i nedostatak pitke vode u mnogim zemljama svijeta.

Rijekama treba održivo upravljati

Upravo na ovaj dan, WWF Adria, jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih neovisnih organizacija za zaštitu prirode, želi poručiti da su naše rijeke naše blago, što je i naziv njihove kampanje te da je rijekama potrebno održivo upravljati. Samo tako zadržat ćemo zdrave i prirodne rijeke i močvare te usluge koje one pružaju ljudima, životinjama i biljkama i tako ostati dobar primjer ostalim zemljama Europe.

Naime, WWF Adria dovršava kampanju pod nazivom Naše rijeke, naše blago, koja ukazuje na važnost naših rijeka i nužnost dobrog upravljanja slatkovodnim resursima, a predstavila je najznačajnije i najljepše rijeke i močvare u regiji te prijetnje s kojima se te rijeke suočavaju.

U posljednje vrijeme rijeke su sve ugroženije

Bunksi kanal u BiH

Bunski kanal

Znanstvenici su jednoglasni kada je riječ o iznimnoj biološkoj raznolikosti riječnih i močvarnih ekosustava Dinarskog luka. Ali postoji i tamna strana dobro očuvanih rijeka. Naime, rijeke, jezera i močvare u našoj regiji pod sve su većim udarom zbog gradnje obaloutvrda, vađenja sedimenta iz korita, regulacije toka kao mjera obrane od poplava i izgradnje hidroelektrana.

Prema posljednjim podacima u regiji se planira izgradnja čak 2.700 novih hidroelektrana, kako velikih tako i malih. Time se ugrožava životni prostor brojnih životinjskih i biljnih vrsta, posebno endemičnih, koje se teško prilagođavaju promjenama u količini, brzini i temperaturi vode rijeke.

"Rijeke su naše najveće prirodno blago, omogućuju nam vodu za piće, ribu za jelo, šumu za ogrjev, ugodnu klimu i čisti zrak. Jednako tako moramo biti svjesni da smo mi ti koji negativno utječemo na naše rijeke, a s tim i na svoju kvalitetu života. Dakle, ako želimo imati dostupne sve resurse koje nam rijeka pruža, moramo njima dobro upravljati i čuvati ih od štetnih i neodrživih praksi", rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Adria.

Ugrožene su brojne slatkovodne vrste

Jegulja u Neretvi

Ugrožene su brojne slatkovodne vrste

"Uz to što provodi specifične projekte, WWF se trudi utjecati na zakone i planove upravljanja vodama te sve relevantne dokumente koji se odnose na korištenje rijeka. WWF promovira prirodne mjere obrane od poplava, u smislu vraćanja prirodnih poplavnih nizina u svoju funkciju, te se zalaže za revitalizaciju poplavnih područja i močvara kako bi se unaprijedila dinamika rijeka i poboljšalo njihovo ekološko stanje", dodala je Popović Dujmović.

Prema posljednjem WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, slatkovodne vrste su pod najvećim pritiskom i njihov broj je u posljednjih 50 godina pao za više od 70%. Grubom regulacijom slatkovodnih ekosustava ne ugrožavamo samo njihove ekološke usluge koje su značajne za ljude i društvo, već ugrožavamo i opstanak brojnih životinjskih i biljnih vrsta.

WWF je prepoznao te prijetnje i prije nekoliko godina pokrenuo slatkovodni program za zaštitu ključnih rijeka i močvara u Adria regiji kroz:

  • zagovaranje razvoja održive hidroenergetike
  • uspostavu novih zaštićenih područja
  • projekte obnove rijeka i poplavnih nizina
  • razvoj kampanja za podizanje svijesti javnosti i podržavanje lokalnih udruga
  • uključivanje privatnog sektora u održivo upravljanje vodama.

Pitke vode sve manje

Voda pokriva 71% zemljine površine, ali je samo 2,5% svih vodnih resursa pitka voda. Zbog kontinuiranog rasta potrošnje, raspoložive količine pitke vode neprestano se smanjuju, a tome pridonose i različita zagađenja te loše upravljanje. Procjenjuje se da već sada gotovo milijardu ljudi na svijetu nema pristup čistoj pitkoj vodi, a očekuje se da će u narednom desetljeću potrošnja vode rasti i 2025. godine mogla bi biti povećana za čak 58% u odnosu na trenutnu potrošnju. Upravo se zbog toga čista i pitka voda smatra kapitalnim resurskom svake zemlje.

Izvor:WWF Adria, Foto:bigstockphotos.com;Akinshin Ilya

 

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva