Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Sastali se najveći zaljubljenici u stare sorte!

Sastali se najveći zaljubljenici u stare sorte!

U novogradiškom hotelu Kralj Tomislav, održana je tradicionalna jedanaesta razmjena starih sorti sjemena povrća, žitarica, začinskog i ljekovitog bilja i cvijeća koje su još naše vrijedne bake i djedovi uzgajali na svojim njivama, vrtovima i okućnicama.

"Otprilike svake godine u ovo doba, dakle prije početka sjetve, organiziramo ovakve razmjene s ciljem očuvanja tih starih sorti sjemenja i poticanja na ekološki uzgoj. Ujedno, ovakve skupove koristimo i za razmjene iskustava u uzgoju pojedinih vrsta i sorti", kaže Snježana Alasić iz novogradiške Udruge za ekološku poljoprivredu, ruralni razvitak i zaštitu okoliša Živa zemlja koja djeluje više od 20 godina.

Tridesetak sorti graha

Članice Udruge Živa zemlja

Agronom Snježana Pešut Pilon iz Požege, viša stručna savjetnica za ekološku poljoprivredu u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi, čija obitelj ima registrirano malo poljoprivredno gospodarstvo, donijela je na razmjenu sjeme raznih sorti graha.

"Skupljam grahove i gdje god vidim na terenu nekakvu neobičnu sortu, nastojim ju posijati i na neki način zaštititi i spasiti od izumiranja. Trenutno u svojoj kolekciji imam tridesetak različitih starih sorti. Imamo i drugo sjeme, primjerice crnu i bijelu soju, slanutak i gorušicu. Skupljam sve sjeme do kojeg mogu doći. Inače, sve uzgajamo bez primjene mineralnih gnojiva i pesticida, znači zemlju uglavnom ručno obrađujemo, gnojimo sa gnojivom koje proizvode kalifornijske gliste i primjenjujemo zelenu gnojidbu", kaže Snježana. Dodaje da su ovakve razmjene sjemena i iskustava nešto jako pozitivno jer starog sjemena ima sve manje i treba ga očuvati zbog biološke raznolikosti.

Crnookica - grah koji su uzgajali Indijanci

I Mirjana Latinović iz Kovačevca, dugogodišnja članica Udruge Živa zemlja ima puno vrsta graha. Osim nekih poznatih domaćih sorti izložila je i jedan neobičan. "Prije dvije godine sam dobila grah koji zovu crnookica, kažu da je to prastari grah koji su nekada uzgajali Indijanci. Sitan je ali je jako rodan, rodi u grozdovima po pet šest mahunica", objašnjava Mirjana njegov izgled i krupnoću.

Mirjana Latinović

Ova vrijedna žena godinama po ekološkim načelima uzgaja razne vrste povrća, voća i začinskog bilja. Na razmjenu je donijela i korijen gaveza, ljekovite biljke koju koristi za spravljanje krema, ail i biljnih gnojiva. Ponudila je i gomolje čičoke, biljke za koju kaže da često raste kao korov.

Drago joj je što na njihovu razmjenu dolaze i zaljubljenici u stare sorte iz Požege, Slavonskog Broda, Zagreba i drugih mjesta jer je to prilika da se obnove zalihe sjemena. Tvrdi da je većina starih sorti otpornija na bolesti i štetnike od novih hibridnih i da ih zbog toga treba čuvati.

Trudi uzgaja oko 600 sorti rajčica

Na novogradiškoj razmjeni sjemenja posljednjih nekoliko godina sudjeluje i Švicarka Trudi Boršoš koja sa suprugom Stjepanom živi u Vidovcima kod Požege. I ona je velika pobornica sjetve starih sorti povrća po ekološkim načelima, a posebno je velika zaljubljenica u rajčice.

Mackov bijeli luk

"Lani sam posijala više od 600 sorti rajčica iz cijelog svijeta, ali, nažalost, zbog obilnih kiša i jako nepovoljne godine uspjele su mi uglavnom ranije sorte. Za mene su rajčice neodoljive, a posebno me oduševljavaju razne boje i okusi. U kontaktu sam sa uzgajivačima iz cijelog svijeta i pokušavam upravo kroz ove razmjene pomoći ljudima da uzgajaju nešto novo, nešto čega do sada nije bilo na ovim prostorima Slavonije", kaže Trudi dodajući da uzgaja i sve drugo povrće.

Prastara pšenica pir bogata glutenom

Ivica Ivaniš, vlasnik je Eko imanja u Divoševcima, istočno od Slavonskog Broda. Njegova obitelj ima ekološki certifikat desetak podina, a na četrdesetak hektara uzgajaju soju i žitarice: pšenicu, raž, ječam i pir, što im je, kaže, i najvažnija žitarica.

"Pir je na ovim našim prostorima vrlo rijetka prastara pšenica koja je zadržala otpornost na bolesti i na štetnike. Prinosi su puno manji u odnosu na nove sorte pšenice, ali stručnjaci kažu da su mu nutricioističke vrijednosti mnogo veće, da ima više vitamina i minerala. Pir je valjda jedina naša žitarica koja se može proizvesti na nekonvencionalan način, a koja ima više od 30 % glutena, to je zapravo glutenska pšenica", kaže Ivaniš dodajući da od te žitarice njegova obitelj proizvodi integralno brašno koje najviše kupuju ljudi koji malo više gledaju na svoje zdravlje.

Sjeme graha iz Pleternice

Pomoć za sadnju vrta biološke raznolikosti

Na razmjeni smo sreli i Andreu Čoh iz Zagreba koja je lani u sklopu jedne akcije Zelene mreže aktivista bila u Engleskoj i, kako kaže, vidjela koliko se u toj zemlji pridaje pažnje očuvanju sjemena starih sorti povrća. Oduševljena je akcijom Novogradiščana koji godinama rade na očuvanju starih i autohtonih sorti, a najviše ju je zanimalo sjeme lisnatog povrća. "Ovakve raznolikosti i bogatstva nema u vrtnim centrima. Ondje, primjerice nude nekoliko sorti graha, a ovdje ih ima na desetke različitih".

A Andrej Macko, upravitelj Braniteljske zadrugae Sjeme-panj-umjetnost-život, koji je prošle godine napravio eko-kuću od slame, blata, ovčje vune i drva, želi saditi veliki vrt biološke raznolikosti. U njemu bi najviše sijao i sadio stare sorte povrća i voćaka. U tome očekuje pomoć i stručnu i u sjemenu i sadnicama od članova Žive zemlje, ali i svih ostalih zaljubljenika u organsku proizvodnju hrane s kojima je kontaktirao na novogradiškoj razmjeni sjemena.

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva