Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Što očekivati od endema? Dalmatinski buhač!

Što očekivati od endema? Dalmatinski buhač!

Dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium) je višegodišnja endemska biljka, samonikla na području Dalmacije, primorskim dijelovima Hercegovine i Crne Gore.

Zbog svoje ekonomske vrijednosti, zadnjih stotinjak godina proširio se na ostale kontinente. Interes za ovom biljkom je sve veći, ponajviše zbog svog insekticidnog djelovanja. Najveći proizvođač dalmatinskog buhača u svijetu je Kenija.

Morfološke i fiziološke značajke buhača

Buhač je polugrmolika biljka koja može doživjeti starost i do 12 godina. Razvija jak i razgranat korijen s velikim brojem žila koje prodiru duboko u tlo. Iz korijena izbija veći broj ravnih i razgranatih stabljika. Jedna biljka može imati između 300 do 400 stabljika. Na svakoj stabljici nalazi se tri do šest grana.

Buhač može narasti do visine od 50 do 60 cm. Listovi su nepravilni i krupni, dok su pri vrhu sitniji. Stabljika i listovi su prekriveni sitnim dlačicama srebrne boje. Stabljike završavaju cvjetnom glavicom koja izgledom podsjeća na cvijet tratinčice ili ivančice. Nakon dvije godine buhač može sadržavati 200 do 400 cvjetova, a starije i više od 800. Cvate krajem svibnja do početka lipnja. Ako su sjemenke prezrele, doći će do osipanja. Sjemenke su tamnožute i izdužene, s izraženim rebrima. Masa tisuću sjemenki je 0,9 do 1,1g. Klijavost sjemena je oko 90%.

Kemijski sastav i upotreba buhača

Domaći buhač sadrži oko 0,5 do 1,8% ukupnih priretrina, dok neke linije sadrže i preko 4%.

Piretrin ima sposobnost kontroliranja ili odbijanja velikog broja vrsta insekata (kućne muhe, komarci, žohari) s jako malim ili nikakvim utjecajem na okoliš. Piretrin je fotolabilan, što znači da se raspada u prisutnosti sunčeve svjetlosti. Djeluje kao kontaktni otrov i utječe na živčani sustav insekata tako što blokira njegovo normalno funkciniranje, a nakon čega slijedi i smrt insekata.

Najviše se primjenjuje u vojsci, pogotovo u zemljama koje imaju vojne baze izvan svojih granica. Važnost piretrina je velika, zato što nije otrovan za ljude i toplokrvne životinje, a i insekti ne stječu otpornost na njega. Buhač služi i za izradu preparata protiv biljnih bolesti i štetočina. U medicini se koristi kao antiseptik te pomaže pri opuštanju mišića i za liječenje infekcija.

Uvjeti uzgoja buhača

Najbolje uspijeva u toplim, sunčanim i suhim podnebljima. Prirodna staništa su mu stjenoviti tereni. Dlačice na biljci sprječavaju gubitak vode i oštećenja niskim temperaturama. Buhač zahtijeva sunčane površine zaštićene od vjetra. Najpogodnija tla za uzgoj buhača su ona koje sadrže puno kalcija, dobre vodopropusnosti, a zbog snažnog korijenovog sustava, može se uzgajati i na najsiromašnijim tlima. Plodnija tla nisu toliko pogodna jer se stvara previše zelene mase. Najbolja tla za uzgoj tla su visokoplaninska tla na vapnenačkoj podlozi.

Plodored nije potreban

Na istome tlu raste i preko 10 godina, tako da plodored nije potreban.

Pri pripremi tla za uzgoj buhača potrebno je uništiti sve korove, posebice višegodišnje. Obradu treba započeti plitkim oranjem krajem ljeta i početkom jeseni. Nakon nicanja korova potrebno je obaviti duboko oranje na dubini od 30 cm. Ako se planira jesenska sadnja, tlo je potrebno fino usitniti te izravnati površinski sloj, dok za proljetnu sjetvu pripremu tla treba obaviti nakon zime. Buhač se može gnojiti svim vrstama gnojiva. Od mineralnih gnojiva primjenjuje se NPK u količini od 400 do 500 kg/ha.

Može se razmnožavati vegetativno (dijeljenjem starijih busena) i generativno (sjemenom). Dijeljnje starijih busena se uglavnom koristi pri odabiru najboljih biljaka i obavlja se u jesen ili u proljeće, neposredno prije sadnje. Iz jedne biljke može se dobiti pet do 10 presadnica. Postupak je dosta skup jer se vađenje i dijeljenje busena obavlja isključivo ručno pa se preporučuje sjetva sjemena i sadnja presadnica jer je jeftinije i isplativije. Presadnice se proizvode u toplim i hladnim lijehama.

Proljetna vs. jesenska sadnja

Ako se sije u tople lijehe, to treba biti u siječnju ili veljači, a sadnja presadnica istog proljeća. Bolja je sjetva u hladne lijehe jer je povoljnija od sjetve u toplim lijehama. Za sjetvu u hladne lijehe potrebno je dobro usitniti i poravnati površinu te obilježiti redove za sjetvu. Razmak između redova mora biti oko 20cm kako bi se moglo što lakše ukloniti korove. Sjeme se sije ručno i nije potrebno prekrivati zemljom jer sjemenke bolje kliju uz pristunost svjetlosti. Za 1m² potrebno je 1g sjemena.

Biljke niču za 15 do 20 dana. Presadnice trebaju ostati u lijehama do jeseni, kada se presađuju. U lijehama veličine od 1m² dobije se 300 do 400 presadnica, a za 1ha potrebno je 150 do 220 m², tj. 0,2 do 0,5kg sjemena. U Keniji, najvećem svjetskom proizvođaču, buhač se sije direktnom sjetvom sijačicama razmaka 20 do 25cm, gdje je potrebno oko 4kg sjemena.

Buhač se sadi u jesen ili u proljeće, no bolja je jesenska sadnja jer tako biljke u prvoj godini mogu dati veću količinu cvjetova. Jesenska sadnja može se obaviti u listopadu ili studenom, tj. s prvim jesenskim kišama. Proljetna sadnja treba biti obavljena što ranije. Presadnice se sade u redove razmaka od 50, rijetko 70cm, a razmak između biljaka treba biti 30 do 40cm. Za 1ha potrebno je 66.600 presadnica.

Okopavanje buhača

U prvoj godini buhač zahtijeva okopavanje, prihranu i popunjavanje praznih mjesta. Nasade koji su stariji treba samo okopati i prihraniti.

Pri jesenskoj sjetvi, okopavanje treba obaviti rano u proljeće. Prije okopavanja može se obaviti i međuredno kultiviranje. Drugo okopavanje treba uslijediti tri do pet tjedana nakon prvog. Okopavanje se mora pažljivo izvesti, posebice u prvoj godini uzgoja jer površinski sloj treba biti bez korova i rastresit.

Prihrana u uzgoju buhača nije previše obavezna. Najčešće se vrši jednom ili dvaput. Prvu prihranu treba obaviti neposredno pred drugo okopavanje, a upotrebljava se 100 do 150 kg/ha KAN-a. U jesen, pred kraj vegetacije, obavlja se periodična prihrana i koriste se kombinirana NPK gnojiva.

Prazna mjesta se trebaju popuniti na početku jeseni jer se pri presađivanju ne primi sav broj biljaka ili tijekom ljeta uginu. Popunjavanje praznih mjesta ne treba se provoditi samo nakon presađivanja, nego i u 2. i 3. godini uzgoja.

Berba cvjetova buhača

Beru se samo cvjetne glavice buhača. Mlade biljke buhača cvatu sredinom lipnja. Biljke sadrže najviše piretrina kada su otvorena dva do tri kruga žutih cvjetova, a bijeli jezičasti cvjetovi su u horizontalnom položaju. Berba se obavlja ručno. Beru se cvjetovi ili cijele cvjetonosne stabljike nakon čega se češljanjem skidaju cvjetovi. Češljevi imaju zupca koja su pri vrhu plosnati, a u donjem valjkasti. Razmak između zubaca je oko 3mm. Ubrani cvjetovi mogu imati peteljku dugu najviše 2cm. Cvjetove je nakon berbe potrebno raširiti u tanke slojeve i sušiti u hladu na prozračnom mjestu. Također, sušenje se može provesti i u sušnicama na temperaturi do 50°C.

Osušeni cvjetovi pakiraju se u paprinate vrećice ili se prešaju i opšivaju jutom. Za 1kg suhih cvjetova potrebno je 4 do 5kg svježih. Prve godine prinos je oko 250kg suhog cvijeta na 1ha, a druge i treće godine je puno veći, oko 1.000 do 1.200kg/ha. Nakon treće godine, prinos se smanjuje. Proizvod se treba čuvati na hladnom, tamnom i suhom mjestu.   

Izvor slike: www.ipmimages.org/

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva