Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Šumsko-vegetacijske zajednice kanjonskog toka

Šumsko-vegetacijske zajednice kanjonskog toka

Una izvire na 450 m nadmorske visine u Zadarskoj županiji u mjestu Donja Suvaja. Izvorište rijeke Une još je 1968. godine, proglašeno hidrološkim spomenikom prirode, a Uredbom o Nacionalnoj ekološkoj mreži zaštićeno je i šire područje kanjona. Danas o vrelu Une brigu vodi Natura Jadera, javna ustanova za zaštićena područja prirode Zadarske županije.

Rijeka Una se cijelim svojim tokom odlikuje iznimnom bioraznolikošću sa značajnim brojem reliktnih i endemskih vrsta, a na samom izvoru Une zabilježeno je 11 zaštićenih vrsta biljaka te 13 vrsta beskralježnjaka. Rijeka Una je pogranična rijeka između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Una - jedna i jedinstvena

Una - samo jedna, jedinstvena, navodno su rekli stari Rimljani kada su je prvi puta ugledali i prema legendi tako joj i nadjenuli ime.

Una teče uskim kanjonom visokih litica, a svojim tokom formira niz vrlo atraktivnih i neobičnih hidrogeoloških oblika od sedrenih barijera, riječnih korita do sedrenih otoka i špilja. Posebno su impresivni slapovi u BiH kod Martin Broda visine 54 m te slapovi Štrbačkog buka visine preko 20 m.

Dok su ostale krške rijeke u Hrvatskoj najčešće usječene u relativno široke doline, rijeka Una nalazi se u jako suženom kanjonu vrlo visokih litica. Osobitost rijeke Une ogleda se i u činjenici da značajni dio gornjeg toka ima sva obilježja krške tekućice, dok donji odsječak rijeke ima ravničarska obilježja. Izvor Une krški je izvor s velikim oscilacijama u količini vode. Izvor predstavlja
vokliško vrelo koje je smješteno u dubokom kanjonu nastalom djelovanjem natražne erozije. Vrelo je geomorfološki izraz za uzlazni krški izvor gdje uzlazeća voda pod hidrostatskim pritiskom često vrije, a uzlazni arteški izvori nazivaju se vokliška vrela prema La Fontaine de Vaucluse (vrelu u Francuskoj). Krška su specifičnost vrela, iz kojih u kišnom razdoblju istječe golema količina vode, te odjednom nastaje moćna tekućica dok u sušno doba presahnu.

Temperaturne oscilacije u kanjonskom kršu

Ekoklimu kanjona vrela Une karakterizira visoka dnevna, ali i sezonska osciliranja gotovo svih faktora, a posebno temperature. Na ovim područjima vrlo su česte i temperaturne inverzije, što se očituje i u vegetacijskom pokrovu kanjona. Vrlo specifičan kompleks ekoloških faktora utjecao je na pojavu jedinstvenog vegetacijskog svijeta bogatog reliktima i endemima. Izvor Une nalazi se ispod planine Stražbenice u području reliktnih šuma bukve i crnog graba (Ostryo–Fagetum). Litice i obronci oko samog izvora prekriveni su vegetacijom karakterističnom za submediteranska listopadna područja sa šumama bijelog graba i hrasta medunca.


Nacionalni park Una

Ove šume pripadaju razredu Querco - fagetea, sveza Ostryo - carpinion orientalis u kojima dominiraju bijeli grab (Carpinus orientalis), hrast medunac (Quercus pubescens), maklen (Acer monspessulanum), crni grab (Ostrya carpinifolia) i crni jasen (Fraxinus ornus). Posebne atribute refugijalnosti ovih staništa daju populacije reliktne vrste Platanus orientalis, koja u priobalnom pojasu kanjonskog toka rijeke Une sa crnom johom stvara i reliktne hidrofilne zajednice poznate jedino iz ovog kanjona.

Prirodne ekološke vrijednosti

Rijeka Una se nalazi u području Dinarskog krša i uvrštena je u KEC6 područje što samo potvrđuje njezinu vrijednost i potrebu za zaštitom te očuvanjem bioraznolikosti. Tu se javljaju refugijalno-reliktna staništa, područja koja su u najmanjoj mjeri izmijenjena u razdoblju između predglacijacije i postglacijacije, a pri tome su očuvala svoje prirodne ekološke vrijednosti. Javlja se veliki broj tercijarnih biljnih i životinjskih vrsta koje su preživjele klimatske promjene u posljednjem glacijalnom periodu te su ta staništa bila utočište za mnoge biljne i životinjske vrste tijekom ledenog doba.

Endemoreliktne biljne vrste kanjona Une jesu Campanula pyramidalis, C. unensis, C. wetsteinii, Moehringia maly, Asplenium lepidum, Edraianthus croaticus, Potentila clusiana, Corydalis leiosperma, Micromeria thymifolia, Cerastium dinaricum, Satureia montana, Ruta divaricata, Satureia subspicata, Iris ilirica, Iris reichenbachii, Daphne cneorum, Asparagus tenuifolius, Sesleria autumnalis, Ruscus aculeatus, Acer hircanum. Pored relikata iz ovog perioda u slivu Une su pronađene i populacije tercijernog relikta Scolopendrellopsis microcolpa Muhr 1881, te reliktnih rodova oligocenske starosti Cochlostoma i Vitrea. Posebnu vrijednost i dinamiku području toka Une daju i ekosistemi sedrenih barijera i slapova, kao prirodni fenomeni u ovom dijelu Dinarida i svijeta.

Ljekovite i reliktne biljke unskog područja

Uz sami tok rijeke pridolaze stabla crne johe (Alnus glutinosa), bijele vrbe (Salix alba) i bazge (Sambucus nigra). Pored rijeke raste oko 170 vrsta ljekovitih biljaka, a po rijeci Uni je jedna rijetka biljka dobila i naziv Campanila unensis ili unski zvončić. Na staništima kanjona rastu specifične biljke pukotinarke (hazmofiti), kojima pripadaju mnogi endemi. U podstojnoj etaži grmlja najčešće možemo pronaći šibiku (Coronilla emerus subsp.emeroides), rašeljku (Prunus mahaleb), drijen (Cornus mas) i drvenastu pucalinu (Colutea arborescens).

Škola u prirodi

Zbog velike posebnosti ovoga područja te hidroloških, geoloških i vegetacijskih karakteristika Natura Jadera u suradnji s Prirodslovno-grafičkom školom iz Zadra održava redovno radionice i škole u prirodi. Stručna voditeljica mr. sc. Morana Bačić, naglašava kako je škola u prirodi jedan od bitnih, ali na žalost, rijetkih oblika poučavanja izvan učionice koja omogućuje učenicima kritičko promatranje, razumijevanje međusobne ovisnosti prirode i ljudi, proučavanje znanstvenih načela, upoznavanje njihove prirodne baštine i sl. Terenska nastava učenicima donosi jedan novi oblik učenja o užem i širem zavičaju, bioraznolikosti, flori i fauni, pri kojem daleko od gradske buke, učenici mogu naučiti od prirode uzeti sve što je dobro, a da je ujedno i sačuvaju, zaključila je Bačić te dodala kako je opći cilj ovakvih škola kvalitetnija zaštita i očuvanje prirode kroz edukaciju i senzibilizaciju i učenika, ali i učitelja. Kroz IPA program provodi se i projekt Una spring of life u kojemu je Natura Jadera jedan od glavnih nositelja sa hrvatske strane, s obzirom da se radi o prekograničnoj suradnji.

Prekogranična suradnja

Cilj projekta je zajednički razviti i promovirati Vrelo Une u Hrvatskoj te slap na Uncu i stari grad Ostrovicu na području Martin Broda u Bosni i Hercegovini kao dio istog, u okoliš uklopljenog, zajedničkog turističkog proizvoda kroz prekograničnu suradnju i objedinjavanje različitih iskustava svih dionika s područja gornjeg toka rijeke Une. Najvažnije projektne aktivnosti uključuju izradu "Strategije razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une", izgradnju drvene ograde uz turističku pješačku stazu do Vrela Une, organizaciju volonterskog kampa u Srbu radi čišćenja pješačkih i biciklističkih staza uz rijeku Unu, obnovu turističke infrastrukture uz slap na Uncu te starog grada Ostrovice na području Martin Broda te organizaciju edukativnih radionica (ekološki principi u turizmu, razvoj ponude ruralnog turizma te život i rad u ili uz zaštićene prirodne vrijednosti) na području obje države.

Foto: Željko Mirković Grga, Nacionalni park Una

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/Nacionalni-park.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva