Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Sve je više mladih koje zanimaju stare sorte

Sve je više mladih koje zanimaju stare sorte

"Ovakvi susreti su jako dobri, osobito za nas manje vrtlare, uvijek se nešto nauči od iskusnijih koji godinama čuvaju stare sorte i šire ih zainteresiranima. Hobi vrtlarenje je trend koji se širi i raduje me što je sve više mladih ljudi zainteresirano za vrtlarenje i za organsku proizvodnju hrane", rekla nam je Snježana Alasić, članica Udruge Živa Zemlja.

Kaže da ima dosta velik vrt, uz razno povrće osobito obožava rajčice i uvijek na razmjeni pronađe neku zamiljivu staru sortu. "Vrt malčiramo, to se pokazalo izuzetno dobro jer tlo zadržava vlagu, ima manje okopavanja, tlo je rahlo i zadovoljna sam".

Razmjena sjemena povrća, začinskog i ljekovitog bilja i cvijeća


Sjeme graha u posudicama

A da je sve više mladih koje zanimju stare sorte i organska proizvodnja hrane, ali i drugih proizvoda, potvrdila je i grupa mladih ljudi iz Slavonskog Broda. Među njima i Ivana Bogunović koju je posebno zanimao bosiljak, ali i druge ljekovite biljke.

"Sijem, sadim i presađujem razne biljke, pravim pripravke: različite tinkture, kremice, kozmetiku, svašta radim. Jedno vrijeme najviše sam koristila gospinu travu, a sada razno bilje, ovisi o potrebi", kaže Ivana. Slično smo čuli i od Hrvoja Barića, također iz Slavonskog Broda, kojeg zanima sjeme začinskog i ljekovitog bilja: koprive, gaveza, nevena, trputca, budući da i on priprema kremice, tinkture i sirupe.

Međunarodna godina mahunarki

Snježana Pešut Pilon, viša stručna savjetnica za ekologiju u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi Požeško-slavonske županije, kaže da su ovakve razmjene sjemenja lijepe i korisne, jer je to prilika da se ljudi opskrbe sjemenjem starih i otpornih sorata koje se ne mogu kupiti u trgovinama, ali i prilika za druženje i razmjenu iskustava.

"Moje životno opredjeljenje je skupljanje sjemena i uzgoj bilja. Zanimaju me sve vrste sjemena, imam kolekciju grahova, kolekciju mente, nekoliko različitih kukuruza, suncokreta,  žitarice su mi zanimljive, rajčice, zapravo sve što se može uzgojiti na ovim našim slavonskim prostorima".

Zanimljivo je, ističe, da u arhivi ima sjemenje 35 različitih sorata grahova koje je skupljala godinama, a na izložbi u Novoj Gradiški pronašla je još tri različita graha koje nije imala. "Nevejrojatno je koliko toga ima kod nas i koliko se toga može sakupiti. Ova godina je proglašena Međunarodnom godinom mahunarki, a grah u našoj prehrani izuzetno vrijedna namirnica. I grah, ali i druge mahunarke: grašak, slanutak i leća, koja nije uobičajeno povrće Slavoniji, ali moglo bi se i trebalo više uzgajati",  kaže ova zaljubljenica u stare sorte koja je, među ostalim, izložila i sjeme crne zobi, zdrave žitarice osobito pogodne za čajeve.


Razmjena sjemena i iskustava

Slanutak sve zanimljiviji i Slavoncima

I Mirjana Latinović iz Kovačevca izložila je sjeme različitog povrća iz porodice mahunarki. "Budući da je ovo je godina mahunarki, želim upoznati zainteresirane sa vrstama koje uzgajam. To su žuta i crna soja, slanutak, grašak, grašak sikirica i razne vrste niskih i visokih grahova. Slanutak mi je posebno zanimljiv što dobro podnosi sušu. Svjesni smo da se klima mijenja, da su ljeta sve toplija, zbog čega neke naše udomaćene mahunarke dosta stradaju od tih visokih temperatura. Slanutak takve uvjete odlično podnosi, barem ja imam takva iskustva.

Nije posebno zahtjevna biljka, prekrasan je izgledom i nutritivno je vrlo vrijedna namirnica. Slanutak je najbolji izvor izvor željeza među mahunarkama. Osim za spravljanje variva, odličan je i za salate, paštete, namaze. Ne napada ga žižak, dosta je otporna mahunarka. Nisam baš čula da ga Slavonci puno sade, a trebalo bi", kaže Mirjana koja je prvo sjeme dobila prije 20-ak godina iz Splita i od onda ga stalno razmnožava". Uzgaja, kaže sve što uspijeva od povrća: razne sorte rajčica, paprika, krastavce, patlidžane šarene, bamiju, ljekovito i začinsko bilje, sve na organski način. Gnoji zrelim stajnjakom i gnojnicama od koprive, gaveza i drugog bilja.

Nevenka Milinčević iz Nove Gradiške ističe sjeme ljekovitih biljaka crvene rubdekije i crnog kima koji je, kaže, i vrlo dekorativan, jer mu je cvijet obrasto u zelenilo, pa ga u Njemačkoj zovu djevojka u zelenom. Nevenka uzgaja i razno drugo ljekovito i začinsko bilje i cvijeće, a posebno je ponosna na više vrsta bosiljaka.

Na razmjeni i zaljubljenici u stare sorte voća

Na razmjeni smo sreli i supružnike Dragicu i Antuna Jurasovića, umirovljene povratnike iz Njemačke koji sada žive u Brđanima kod Nove Gradiške, a u svom vrtu, plasteniku i voćnjaku uzgajaju dosta upravo starih sorata povrća, začinskog bilja, cvijeća, ali i voća.  


Sjeme crne zobi

"Uvijek volim nabaviti sjeme još nekih starih sorata sjemena, volim te različite sorte graha. Mi imamo jedan krupni bijeli  koji se brzo skuha i ukusan je. Zaljubljenici smo u prirodu i skupljamo samoniklo jestivo i ljekovito bilje i šumske plodove: drenjine, kukinje, bijeli glog, šipak, korijen bijelog sljeza. Beremo i do 80-ak biljaka za čajeve", kažu Dragica i Antun.

Od Petra Gogića iz Bukovice, uzgajivača starih sorata krušaka (lubeničarka, crnica, miholjača, huseinbegovača) i jabuka (božićnica, kožara, šampanjska) čuli smo da ga zanima sjeme crne zobi, jer ova je žitrica slabo zastupljena na prostorima Slavonije, i sjeme domaćeg žutog i bijelog kukuruza osmoredca.

"Mene zanima samo ekološka poljoprivreda, želim dopuniti voćnjak sa puno starih sorata jabuka, ali i ostalog voća i bilja. U selu Kindrovu kod Slavonskog Broda imam voćnjak sa oko 900 stabala jabuka koje je posadio moj otac. Želio bih te moderne sorte koje ne prskamo već 6-7 godina polako zamijeniti sa sadnicama starih soratama", kaže Luka Bjelobrk koji se vratio iz Zagreba u Slavonski Brod i želi se posvetiti organskoj proizvodnji hrane i od toga živjeti.

Najava novih razmjena sjemenja i predavanja 

Prvu ovogodišnju razmjenu sjemenja organizirala je Udruga Biovrt - u skladu s prirodom u suradnji s Udrugom Duga u Čakovcu. "Bilo je prekrasno. Pozitivna atmosfera i puno dragih ljudi koji vole zemlju i vole uzgajati biljke, učiti o njima te razmjenjivati iskustva. Članovi Udruge Duga su se potrudili da nitko ne bude gladan i u jednom trenutku počastili su sve sudionike finim domaćim kolačima, sirevima, jabukama, salatama. Došli smo i mi doma opet s hrpom novog sjemenja i slatkim brigama kamo sve to smjestiti", kaže Silvija Kolar Fodor, predsjednica Udruge Biovrt - u skladu s prirodom.

Najavila je niz novih predavanja i razmjena sjemenja: Varaždin (13.2.), Nedelišće (19.2.), Zagreb (20.2.), Karlovac (21.2.), Virje (26.2.), Ludbreg (1.3.), Koprivnica (3.3.), Varaždinske toplice (5.3.), Lepoglava (10.3.) i Samobor (22.3.).

Silvija će na predavanjima govoriti o dvije teme: "Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke" i "Male tajne biovrtlarstva". Autorica je stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, a surađivala je s dnevnikom "24 sata", magazinom za život u skladu s prirodom "100% prirodno”, portalom Naturala.hr, Eko mreža, Sirova hrana.hr, zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/sjeme-mirjana.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/sjeme-grahovi.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/sjeme-crnazob.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/sjeme-petar.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/sjeme-grahuposudicama.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/sjeme-kalendar.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/sjeme-razgledaju.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/sjeme-silvija.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/sjeme-biobrt.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/sjeme-biovrtlarka.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/sjeme-biovrtmrkva.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva