Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Sve više ekoloških proizvoda, a nemamo ekološkog silosa

Sve više ekoloških proizvoda, a nemamo ekološkog silosa

Datum: 01.02.2012.
Broj pregleda članka: 4605
Tagovi: Eko proizvodnja, Ekološka poljoprivreda, Josip Tomičić, Kamilica, Tržište, Skladištenje

Prema najnovijim podacima, krajem 2011. godine u Hrvatskoj se ekološkom poljoprivredom bavilo 1.500 proizvođača na ukupno 31.000 ha površina. To je za oko 8.000 ha više nego 2010. godine, kada je pod ekološkom poljoprivredom bilo 23.282,37 ha.

Vjeruje se da će se približavanjem ulaska Hrvatske u Europsku uniju te brojke još značajnije povećati, čemu bi, smatra se, trebao pridonijeti i nacionalni "Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. - 2016. godine".

Taj je plan donijela prethodna vlada, a cilj je povećanje udjela površina pod ekološkom poljoprivredom u ukupnim poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj do 2016. godine na 8 posto. Trenutno se taj postotak kreće 3,5 posto od ukupnih obradivih površina.

Nema organiziranog tržišta

Međutim, kako kod poljoprivrednika raste interes za ekološkom poljoprivredom, tako sve više do izražaja dolaze problemi s kojim se suočavaju ekološki proizvođači, kao što su nepostojanje infrastrukture - ekoloških silosa i organiziranog tržišta.

Potvrđuje nam to i proizvođač kamilice iz Đakova, tridesetpetogodišnji Josip Tomičić, diplomirani inženjer agronomije, koji se na području Širokog Polja bavi ekološkom proizvodnjom kamilice na 50-ak hektara, koju njegova obitelj već nekoliko generacija uzgaja. Josip Tomičić je i predsjednik Odbora za ekološku poljoprivredu i ljekovito bilje pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

- Hrvatska nema organiziranog tržišta za ekološke proizvode. Također ne postoji ni jedan ekološki silos u kojem se mogu skladištiti ekološki proizvodi. Krajem prošle godine preko Odbora pokušali smo povezati ekološke ratarske proizvođače i potencijalne kupce. Međutim, došli su tek rijetki, jer mnogi nemaju gdje uskladištiti ekološke proizvode, dok su tvrtke Vivera i Biovega za sada prisiljene većinu sirovina uvoziti. Naime, samo tvrtka Granolio u svojim silosima u Slavonskom Brodu ima tek jednu ćeliju za ekološku pšenicu iz koje proizvodi mala pakiranja ekološkog brašna. Preko Odbora smo stoga pokrenuli i inicijativu za donošenje operativnog programa podizanja ekoloških silosa u Hrvatskoj. Veći su ratari zainteresirani za takav program, tu bi se mogli koristiti krediti Hrvatske banke za obnovu i razvoj s povoljnim kamatama kao i sredstva iz IPARD programa, kojim je moguće sufinanciranje investicije do 50 posto od ukupnog iznosa. A da se ta priča dobro zaokruži naš je prijedlog da se i iz agrofonda Hrvatske poljoprivredne komore, koji bi se trebao formirati, sufinancira projektna dokumentacija, kaže Tomičić zaključujući da bi ulaskom u EU sufinancirani iznos u ovoj priči mogao biti i puno viši od 50 posto.

Vratiti kapitalna ulaganja

Zajedno s odborima za voćarstvo, povrćarstvo i pčelarstvo planiraju izaći s prijedlogom pred ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu da ponovno uvede povrat kapitalnih ulaganja za male investicije u radno intenzivne kulture, odnosno prerađivačke kapacitete do najviše 200.000 kuna, jer se za takva manja ulaganja ne isplati ići pred EU fondove.

- Naš će prijedlog potaknuti domaću industriju jer većinu opreme za ovakve manje pogone mogu proizvesti mnoge kvalitetne domaće strojarske tvrtke, poput vinkovačkog Euclida koji proizvodi sušare, pitomačkog Herbasa i dr., čime bi velik dio ovih sredstava ostao u domaćem gospodarstvu, povećala bi se zaposlenost i dodana vrijednost proizvodnje, za razliku od kupnje traktora kako je to bilo moguće prije - kaže Tomičić.

Tomičić navodi da će se ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj otvoriti i novi još izdašniji fondovi, što bi svakako trebalo iskoristiti, ali već sada resorno ministarstvo treba jasno reći koje će se investicije na koji način sufinancirati.

Problem i s radnom snagom

Uzgoj kamilice nakon berbe i sušenja traži dosta radne snage, što je problem zbog kojega proizvođači sve više odustaju od dorade koja tako prelazi u nekoliko većih specijaliziranih pogona koji su u Virovitičko-podravskoj županiji. Poljoprivredna komora na inicijativu predsjednika Županijske regionalne poljoprivredne komore Osječko-baranjske županije Domagoja Dropulića traži jednostavnija rješenja za reguliranje rada sezonske radne snage prema uzoru na zemlje članice EU.

Sav urod kamilice završi u izvozu

Kad je riječ o profitabilnosti kamilice, na njoj nema više toliko velike zarade, navodi Tomičić, kao sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća kada se njezinim uzgojem počeo baviti njegov otac. Otkupna cijena trenutno se kreće od 3 do 33 kune po kilogramu, ovisno o kategoriji, a ono što je jako važno jest što je plaćanje na vrijeme. No to se ne može reći za poticaje koji za uzgoj ekoloških kultura iznose 4.500 kn/ha. Ekološka kamilica koju inozemno tržište više traži, dostiže cijenu i za 10 do 30 posto višu od konvencionalne, ali uz vrlo zahtjevnu papirologiju. Hrvatska danas ima organiziranu proizvodnju kamilice na oko 3.000 ha. Gotovo sav urod, koji u prosjeku bude 500 kg po hektaru suhog cvijeta, završi u izvozu, pretežito u Njemačkoj, Italiji i Austriji, a ukupna godišnja vrijednost izvoza kreće se između sedam i osam milijuna dolara. U Hrvatskoj je danas 20-ak većih proizvođača kamilice, a od toga je polovina na području Osječko-baranjske županije.

Ekološko stočarstvo u RH

Prošle je godine u Hrvatskoj u ekološkom uzgoju bilo evidentirano najviše goveda - 9.796 komada, ovaca 9.349, 2.381 pčela/košnica, 1.545 koza, 1.137 peradi, 452 kopitara, 50 kunića i 130 tona školjaka.

Autor: Zdenka Rupčić 

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva