Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Svi domaći proizvodi nisu i ekoproizvodi

Svi domaći proizvodi nisu i ekoproizvodi

Datum: 06.10.2010.
Broj pregleda članka: 3577
Tagovi: Ekološka poljoprivreda, Ekološki proizvodi, Zakon, Domaći proizvodi, Potvrdnica, Ministarstvo poljoprivrede

Ekološka proizvodnja hrane u Hrvatskoj polako izlazi iz svojevrsnog geta, premda u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ekološka ima udio tek neznatno veći od jedan posto. Dok se na 1,1 milijun hektara poljoprivrednih površina u Hrvatskoj uzgaja konvencionalno, ekološki se uzgaja na samo 14 tisuća hektara. No, pomaka ima, naročito od 2006. godine, kada država za ekološku proizvodnju isplaćuje nešto veće poticaje , a raste i svijest ljudi o ekološki uzgojenoj hrani.

Primjerice, još 2000. godine u Hrvatskoj je bilo samo dvoje registriranih ekoproizvođača. Godine 2006. već ih je bilo više od 300, a danas ih je gotovo 800.

Prva i osnovna zabluda kada su u pitanju ekoproizvodi jest ona da je sve domaće ujedno i ekološko. Prodavači na tržnicama nastoje prodati svoje proizvode govoreći da su ekološki, a pekare i trgovački lanci nude kruh i pecivo s prefiksima "bio" ili "eko" koji to najčešće nisu.
- Na tržnici svi govore da prodaju domaće proizvode, no domaće ne bude baš takvo jer su ih mnogi prskali pesticidima. Velika je razlika između domaćeg i ekološkog. Domaće je u jednu ruku i puno kemije - tvrdi Damir Rosipal, jedan od najvećih hrvatskih ekouzgajivača, koji u Deževcima kraj Požege ima ekoimanje površine 105 hektara, na kojem uzgaja više vrsta voća, povrća, žitarica i domaćih životinja. O izazovima ekoproizvodnje govorio je nedavno na tribini "Istine i zablude o ekoproizvodnji" na prvom međunarodnom sajmu zdravog života Mystic, u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma. Slično razmišlja i Zlata Nanić, pionirka ekoproizvodnje u Hrvatskoj, koja je još 1988. godine osnovala Zrno, ekološko imanje u Habjanovcima kraj Vrbovca.
- Puno puta ljudi uzgajaju za sebe na jedan, a za tržište na drugi način. Jednom je jedan gospodin na televiziji čak priznao da više puta prska krumpir protiv zlatice, ali da ga za sebe uzgaja sasvim drugačije jer je svjestan da kemijsko tretiranje nije dobro - ispričala je na tribini vlasnica Zrna.

Prema Zakonu o ekopoljoprivredi ekološki proizvod mora imati valjanu potvrdnicu (Ministarstva poljoprivrede), koja dokazuje da se proizvođač pridržavao svih pravila prerade, skladištenja i uvoza te da je proizvodnja bila stručno nadzirana bar jednom godišnje. A da bi proizvod bio ekološki nužno je da bude bez GMO-a i sintetičkih tvari za poboljšanje rasta te da nije bio izložen ionizirajućem zračenju. Također, mora imati najmanje 95 posto sastojaka iz ekološke proizvodnje.

Autor: Miroslav FILIPOVIĆ

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva