Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Tisuću kilograma meda od kadulje i drače!

Tisuću kilograma meda od kadulje i drače!

Okrenuta tradicionalnoj proizvodnji, Dalmatinska zagora je pravo izvorište zdrave hrane. Od vinograda do maslinika i povrća, sve se uzgaja prirodnim stajskim gnojivom, a u zaštiti biljaka herbicidi se i ne koriste. Jedino se u vinogradima prema starom tradicionalnom običaju koristi modra galica i sumpor. Sve ostalo raste prirodno i zdravo.

Jedina novina je da se, ovisno od mogućnostima, polja navodnjavaju, bilo tekućom vodom ili izgradnjom čatrnja. Kako se nasadi ne truju, Zagora je i prava oaza za ispašu pčela. Bilje mediteranskog podneblja, kadulja, drača, poljsko cvijeće i drugo ljekovito bilje, prava je sirovina od koje radišne pčelice proizvode zdrav i veoma ljekovit med.

Tisuću kilograma meda godišnje

Na 15-ak kilometara od mora, u kaštelanskom zaleđu nalazi se Labin Dalmatinski. U njemu smo posjetili željezničkog djelatnika i pasioniranog pčelara, gospodina Antu Pericu, zvanog Mile koji već dvadesetak godina uzgaja pčele i proizvodi ekološki zdrav med od bilja mediteranskog podneblja.

Trenutno ima 60 pčelinjih zajednica i  planira povećati pčelinjak, a u proizvodnju je uključio mlađeg sina Boška. Godišnje Ante proizvede oko 1.000 kg meda kadulje, drače, poljskog cvijeća i drugog mediteranskog  bilja. Svu količinu bez problema proda starim kupcima koji jedva čekaju da se med pojavi. Ante strogo  voditi računa da pčelinje zajednice vodi na ispašu  daleko od bilo kakvih zagađivača.

Preskupa registracija vozila za prijevoz pčela

No i to stvara određene probleme, jer je preskupa registracija vozila za prijevoz pčela. Iako se vozilo koristi svega dva puta godišnje, oko 15. svibnja kada se pčele vode na ispašu i početkom listopada kada ih treba vratiti kući, registracija se mora platiti za cijelu godinu, što je prevelik financijski izdatak. Ako pak plati drugome da ih preveze, onda to dođe još i skuplje.

On smatra da bi bilo dobro da se i pčelarima omogući kupovina plavog dizela, što bi bar malo ublažilo troškove. Poticajna sredstva su smiješno mala i bolje bi bilo kada bi vlada omogućila nabavku po manjim cijenama, žuti šećer za prehranu pčelinjih zajednica tijekom zime, nego ovakva poticajna sredstva.

Vinogradar, pčelar i maslinar

Problema ima napretek, ali Ante ne odustaje. Pored pčela on je i maslinar, ima oko 150 stabala maslina i veoma lijep i velik vinograd. No kada bi bilo pitanje čega se odreći, svega bi prije nego pčela. Bez njih jednostavno ne može. Veliku pomoć pruža mu supruga Ivanica koja se veoma dobro razumije u pčelarstvo. Pa i troje unučadi mu pomažu, svatko na svoj način. Bez ikakvog straha trčkaraju između košnica i ne boje se pčela. Do sada se nitko nije požalio na kvalitetu, ali ne bi bilo loše u vitrini držati kakvo dobro odličje za kvalitetu meda i potvrdu svog truda.

Foto: depositphotos.com, schlag

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva