Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Tradicionalna žetva lavande privlači i turiste

Tradicionalna žetva lavande privlači i turiste

Iskrcavanje sa trajekta u Starom Gradu nekada je u ovo doba godine pružalo nevjerojatno predivnu sliku. Pogled se izlaskom protezao na nepregledne padine ljubičaste boje. Sve je bilo pod lavandom. Levandom kako kažu ovdašnji ljudi. Danas je nakon ogromnih požara u zadnjih 15 godina, 2002. i 2007. godine, tu šikara. Detalja s razglednica više nema.

No, ipak u zaleđu se ljudi još uvijek bave uzgojem lavande. I sada je došlo vrijeme berbe. Uputili smo se i mi put otoka. Uskim putem. Ne mogu se mimoići dva veća vozila. Selce, pa vidikovac iznad Starogradskog zaljeva. I put kaldrmom prema poljima lavande. Tu ima i Lavande i maslina. Ljudi rade.

Udruga Pjerover organizirala tradicionalni prikaz berbe


Berba lavande

Ljudi iz okolnih sela Selci, Velo i Malo Grablje i nešto dalje Brusja. Ovdje su polja Selčana i Grabljana. Organizator prikaza berbe na tradicionalni način, udruga Pjerover organizirala je parking kod crkvice sv. Vida u polju. Crkvica je još iz 11. stoljeća. No, bilo je tu i mnoštvo turista koje je očarao izgled otočnog sela, ali i polja lavande.

Među njima je najviše Japanaca koji su stigli organizirano, a s njima i japanska državna televizija koja je snimala emisiju o berbi lavande. Domaći ljudi su se uhvatili srpa, stavili slamnate šešire i zajedno se s gostima uhvatili berbe. Malo su se turisti u početku bojali ući u polja, ali strah od pčela, zmija i sličnih stvari je brzo minuo. Tu zmija nema, a pčele imaju mnogo posla sa skupljanjem nektara pa ih toliko čovjek i ne zanima. Ako ju baš pritisnete, može vam se dogoditi da vas ubode.

Sustavni uzgoj lavande započeo baš u Velom Grablju


Berbu je snimala i japanska televizija

Lavanda se od 1928. do 1930. godine počela sustavno uzgajati prvo u Velom Grablju, a tu počinje i proizvodnja ulja od lavandina. Tada je i Velo Grablje bilo najveći proizvođač lavandinog ulja u Dalmaciji, ističu u toj udruzi.

Još na brodu jedan nam je postariji Hvaranin objasnio da je to bio tako dobar posao da je svaka obitelj iz Grablja od njega kupovala stanove u Splitu i Zagrebu. Prvi je na otoku Hvaru započeo uzgoj lavande i proizvodnju ulja od lavandina barba Borte, Bartul Tomičić (1869. - 1953.), a najveći proizvođač tog ulja u Dalmaciji šezdesetih godina 20. stoljeća bio je barba Lorenco Tudor (1894. - 1975.) nazvan od engleskih novinara "Lavender King". Uostalom, kako je Hvar u 18. i 19. st. bio poznat po ružmarinu, "Među otočjem Hvar je kruna ružmarina", tako je u 20. st. poznat po lavandi, osobito Velo Grablje, koje je i danas jedan od poznatih brandova Hvara, ističu domaćini.

Nekada smo proizvodili 20 tona ulja


Mlada beračica na polju lavande

Ovdje smo s domaćinima i turistima brali uobičajenu i udomaćenu hvarsku Budrovku. Ona je u biti križanac prave lavande i širokolisne lavande, kako nam je rekao jedan od berača. Hvarski lavandin je dobar analgetik. Lavanda i lavandino eterično ulje su veoma traženi proizvodi u farmaceutskoj industriji. U svijetu se proizvodi oko 200 tona ulja prave lavande te nešto više ulja hibridne lavande. U Hrvatskoj se do požara koji je krajem devedesetih poharao otok Hvar, proizvodilo oko 20 tona ulja hibridne lavande, no požar koji je sveo tu proizvodnju na svega dvije tone, napravio je svoje i ova proizvodnja se teško vraća u većem obimu.

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn2368.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn2386.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn2387.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn2388.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn2425.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn2389.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn2469.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn2470.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn2471.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn2462.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn2409.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn2417.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn2418.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn2419.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/2015-06-26-11-52-29.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/2015-06-26-11-52-10.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva