Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Umjesto klasičnog peradarnika - eko koke hrvatice!

Umjesto klasičnog peradarnika - eko koke hrvatice!

"Sve što smo zaradili i imali prije četrnaest godina, a to je oko 250.000 DEM, uložili smo u klasičnu obiteljsku peradarsku farmu koka nesilica nadajući se kako smo napravili dobar posao i za svoju budućnost. No nedavno je taj isti naš objekt s kompletnom opremom nažalost završio u starom željezu. Nije li to tužno i žalosno?", pita se Josip Plazibat iz Postinja Donjeg kod Muća u dalmatinskom zaobalju, inače ugledni poljoprivredni poduzetnik u proizvodnji zdrave hrane, odnosno eko povrća i voća, ističući:

Sve što su zaradili i imali prije 14 godina – Plazibati su uložili u klasičnu peradarsku farmu

Plazibatove koke nesilice Hrvatice iz

ekološkog uzgoja u Postinju Donjem

"Nisu mi se koke nesilice popele na glavu, nego mi je puna kapa zakona i propisa kako bih svoju proizvodnju kokošjih jaja prilagodio najnovijim standardima Europske unije. Naime, u razdoblju od godinu dana, odnosno od 1. srpnja 2013. do 1. srpnja 2014.., naši su se peradarnici morali prilagoditi novim mjerama u uzgoju koka nesilica i proizvodnji kokošjih jaja. Čini se kako novi zakon u toj djelatnosti umnogome klizi niz perje kokama koje, prema najnovijim EU standardima, moraju imati luksuzne kaveze i intimno mjesto, u odnosnu na bivše klasične.

Ali je riječ o iznimno skupoj opremi koja itekako košta svakog malog peradarnika. Primjerice, ja bih morao dodatno uložiti i više od 150.000 eura kako bi naše koke nesilice dobile novi luksuzni prostor za intimu. Tako u novim kavezima koke nesilice trebaju imati neusporedivo više prostora nego prije, odnosno svaka od njih mora imati svoj intimni prostor. Ne znam jesu li te veleumne glave dobro razmislile i jesu li shvatile koje će sve negativne posljedice i dodatne probleme izazvati primjena navedenih novih propisa i mjera u proizvodnji jaja, odnosno hrane, ne samo u Hrvatskoj, kao članici Europske unije, nego i znatno šire?", također pita Josip Plazibat.

Ističe kako se njegova obitelj peradarskom proizvodnjom, odnosno proizvodnjom kokošjih jaja bavi više od 35 godina. Naime, koke nesilice su u Plazibatovoj farmi utihnule s prvim danom srpnja ove godine, a ne tako davno - u farmi Plazibat ih je kokodakalo čak 7.200. Sada u tom hladnom praznom prostoru na imanju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Plazibatovih, na području Općine Muć, vlada tišina uslijed čega vrijedne članove tog OPG-a, odrasle i djecu, ipak muči nostalgija kad ga pogledaju prisjećajući se kako je nekoć u njemu bilo živahno i zanimljivo.

Neobrađeno Mućko polje

Josip Plazibat kaže kako više i ne razmišlja o kavezima koka nesilica govoreći kako je to za njega prošlost koja je mnogo stajala njegovu obitelj, a koje više ne može koristiti u napuštenu objektu. Ujedno računa kako postojeći objekt još nije isplatio, a u međuvremenu su mu nametnuti propisi EU prema kojima bi se morao odlučiti na luksuzne nove kaveze za što bi se, veli, morao i dodatno zadužiti. No, on se odlučio na posve novi projekt – na ekološki uzgoj koka nesilica i proizvodnju eko jaja, uz već uhodani projekt o proizvodnji eko povrća i eko voća na svom imanju. Tako, dakle, taj mućki mladi poduzetnik u sklopu OPG Plazibat gura dva projekta, iznimno značajna u proizvodnju zdrave hrane.

Obitelj Plazibat odustala od luksuznih kaveza za koke nesilice i odlučila se za ekološki uzgoj

"Tko može jamčiti da za nekoliko idućih godina EU opet neće izmisliti neke nove zakone, modernije i luksuznije kaveze za koke nesilice, ali ne znam kako bismo mogli konkurirati europskim peradarnicima, odnosno proizvođačima kokošjih jaja? Kako bismo bili mirniji i sigurniji, odlučili smo se na nova ulaganja, u novu poljoprivrednu djelatnost, također u eko proizvodnju hrane. Tako nema nikakve šanse da opet ulažemo u peradarsku proizvodnju, jer kokošja jaja ionako ne bismo izvozili na tržište Europske unije zato što na njezinu tržištu ne bismo mogli konkurirati ogromnim tvornicama tih proizvoda.

Koke nesilice Hrvatice - OPG Plazibat iz ekološkog

uzgoja ispred napuštenog klasičnog peradarnika

Još smo premali za bilo kakav, i koji, izvoz u čemu ne bismo uspjeli ni onda kada bismo se udružili. A zašto i nama nije dopušteno kao, primjerice Poljacima, da zadržimo iste kaveze za koke nesilice, nego su peradarnike poduzetnika u Hrvatskoj zatvorili novim, rigoroznim zakonskim propisima i mjerama. Cijena nove opreme za naš peradarnik stajala bi i više od 150.000 eura, a toliku vrijednost uložiti u nešto što se ne može ukalkulirati u cijenu kokošjih jaja, u jedno obično malo peradarstvo, bilo bi besmisleno", računa Josip Plazibat.

Doznajemo kako je sudbinu obitelji Plazibat iz Postinja Donjeg doživjela gotovo polovica malih peradarnika u cijeloj Hrvatskoj, koji su silom aktualnih zakonskih propisa i mjera EU bili primorani staviti ključ u bravu svoga peradarnika za koke nesilice. Unatoč tome, obiteljsko poljoprivrednog gospodarstvo (OPG) Plazibat nikako nije odustalo od svoje duge tradicije u peradarstvu. Umjesto dosadašnjih 7.200 koka nesilica u klasičnim kavezima, odlučila se također na koke nesilice, ali u vanjskom samostalnom kokošjem uzgoju, što je isto tako u skladu novih EU propisa. Rekoše nam kako u takvom uzgoju sada imaju 1.200 koka nesilica te da proizvode eko jaja.

Umjesto 7.200 koka nesilica u peradarniku, Plazibati u eko uzgoju imaju 1.200 koka

Josipove kćerke i eko jaja u Postinju Donjem

"Peradarsku tradiciju dugu 35 godina moja je obitelj nastavila u slobodnom ekološkom uzgoju koka nesilica i jaja nakon što sam stavio ključ u bravu svoje peradarske farme, odnosno objekta s klasičnim kavezima. A svoju novu farmu koka nesilica, koje sada čeprkaju u dvorištu, vrtu, voćnjaku na otvorenome, nazvao sam velikim kokošinjcem, a proizvodit ćemo eko jaja, baš kao i naše bake. I za taj vid proizvoda postoje zahtjevna pravila prema zakonskim propisima kako bi se ispunili EU standardi, kakve imamo. Morali smo prethodno ispuniti test od 30-40 stavki u odgovarajućem pravilniku. Evo, hvala Bogu, ispunili smo to, te uzgajamo koke nesilice i proizvodimo eko jaja. Inače, u mojoj farmi na otvorenome uistinu čeprkaju prve koke nesilice, većinom koke Hrvatice, koje su se uspješno prilagodile ovom podneblju i novom životu izvan zatvorenog prostora. Sve govori kako ću u budućnosti najvjerojatnije držati samo tu pasminu kokošju", najavljuje Josip Plazibat.

Ujedno podsjeća kako je, još prije nešto više od tri mjeseca, protekla godina dana kada su svi vlasnici peradarskih farmi - u skladu s Pravilnikom o minimalnim uvjetima o zaštiti koka nesilica - imali prigodu ugraditi novu opremu i luksuzne kaveze u svoje klasične peradarnike. Svi su peradari u navedenom razdoblju, kaže, postojeće klasične kaveze za koke nesilice trebali zamijeniti novim, luksuznim te ih prilagoditi EU standardima. Plazibat pretpostavlja kako je problem bio u tome što mnogi vlasnici peradarnika za koke nesilice nisu mogli ući u investicije i preinake svojih postojećih objekata. Zato je rezultat najnovijih mjera EU, tvrdi on, bitno smanjenje proizvodnje kvalitetnih domaćih kokošjih jaja na domaćem i inozemnom tržištu te povećanje istih proizvoda iz uvoza više od 40 %.

Rezultat najnovijih oštrih mjera EU – smanjenje domaćih jaja za više od 40 %

Josip Plazibat i njegove bundeve

Sve govori kako je Josip Plazibat u Postinju Donjem ipak na vrijeme shvatio kako od peradarstva nema budućnosti pa u plodnom napuštenom Mućkom polju, gdje je većina zemljišta u ledini i pod korovom baš kako je to nažalost i u Sinjskom polju, širi ekološku poljoprivredu. Na obiteljskim obrađenim voćnjacima i oplemenjenim parcelama uzgaja nekoliko vrsta različita voća i povrća, primjerice 30-ak vrsta tikvica te inog povrća poput kupusa, blitve, salate, mrkve, kapule, češnjaka, patliđana, rajčica, paprike. Mnogi ističu kako je Josipov povrtnjak uzoran, ne samo u tome kraju, Europa u malom, gdje se proizvode takve tikvice kakvih nema u našim prodavaonicama.

Josip ističe kako godišnje proizvede u prosjeku i više od 10 tona tikava napominjući kako su mu desna ruka u poslu žena i tri njihove kćerke, Lana, Nina i Filomena, najmlađa. Naglašava kako je najmlađa kći najčvršće u vezi s tikvama i zato što je najveća od njih dobila Filomenino ime. Sve što ubere u ranim jutarnjim satima, istog dana se prodaje na gradskim tržnicama, primjerice u Splitu i Trogiru gdje OPG Plazibat ima i svoje štandove, kao i u turističkim mjestima priobalja diljem Dalmacije, dakako i u Zagrebu.

"Svake večeri beremo eko povrće i sutradan ga u jutarnjim satima u svježem stanju prodajemo na tržnicama spomenutih gradova. To je jako bitno jer kupcima nudimo različito svježe povrće. Zanimljivi su svi naši proizvodi poput različitih tikvica – talijanskih, španjolskih, francuskih koje odlično uspijevaju na našim obrađenim parcelama u Mućkom polju gdje imamo i dovoljne količine vode za navodnjavanje tijekom sušnog godišnjeg razdoblja. Inače, mi smo prije pet godina zasadili prve muškatne tikve. Danas na tri hektara oplemenjene zemlje godišnje uberem više od 10 tona prinosa različitih muškatnih tikava.

Josip Plazibat i njegova kći Filomena okićeni

muškatnom tikvom

Tridesetak ih je vrsta. Naime, bundeva se prilagodi u svakom kraškom polju, samo joj treba stajskog gnojiva, vode, sunca, malo ljudske pažnje. I prodam sve što proizvedem. Naš OPG Plazibat je jedini u cijeloj Dalmaciji koji proizvodi muškatne tikve i među rijetkim je obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji nastoji sačuvati stare autohtone povrćarske sorte", ističe zadovoljni Josip Plazibat, ponoseći se svojom velikom 9-članom obitelji, upozorivši na stanovit problem koji muče gotovo sve poljoprivredne proizvođače u Mućkom polju, a odnosi se na usitnjenost parcela zemljišta te na izgradnju sustava navodnjavanja.

Budućnost OPG-a Plazibat u eko proizvodnji povrća i voća te kokošjih eko jaja

Naglašava kako na svom imanju uzgaja i 25 vrsta rajčica napominjući kako se iz uvoza na domaće tržište plasira samo tri vrste toga povrća. "Riječ je uglavnom o plastičnim crvenim rajčicama bez okusa i mirisa, dok su naše domaće rajčice stare autohtone sorte koje su ukusne i mirisne. Po tome su naše i prepoznatljive u odnosu na one koje se uvoze. Nemate pojma kako nam je drago kada nam kupci kažu -Vi ste nas mirisima i okusima svoga povrća vratili u djetinjstvo, pa kud ćete većeg komplimenta i nagrade za uložena sredstva i trud. Rijetko se koji poljoprivredni proizvođač u Dalmaciji, pa i šire, može pohvaliti da proizvodi po 30-ak vrsta paprika, rajčica, tikvica, muškatnih tikava i bundeva, patliđana, kao naš OPG.

U nas je sve raznoliko, domaće, autohtono, ekološko te sve proizvodimo u dosluhu s potrošačima, što je također rijetkost. To je jedini način kako mali poljoprivredni proizvođač može opstati na tržištu, no naš OPG ujedno proizvodi i različito ekološko voće, poput kvalitetnih i ukusnih trešanja, jabuka, krušaka, šljiva, čime se također ponosimo", ushićeno će Josip Plazibat.

Eko voće

Ističe kako je njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, poznato i kao Ivin dvor, potkraj rujna ove godine, točnije u razdoblju od 26. do 28. rujna, tek dio svog polja i bogatstva svojih plodova predstavio i na jesenskom sajmu u Trogiru, UNESCO-vu gradu, pod nazivom Trogirska intrada, gdje ima i svoja prodajna mjesta, baš kao i u Gradu Splitu. Naime, osim predstavljanja poljoprivrednih proizvoda, odnosno zdrave hrane, zacijelo je riječ o hvale vrijednoj manifestaciji koja je itekako dopunila turističku ponudu u postsezonskom razdoblju, ne samo Splitsko-dalmatinske županije. I na taj je način omogućeno poljoprivrednim proizvođačima zdrave hrane, dakako i izlagačima, i posjetiteljima, da se svi više upoznaju s raznolikim plodovima ovogodišnje jeseni, odnosno bogatom ponudom hrvatskih, napose dalmatinskih tradicionalnih i autohtonih proizvoda, s područja cijele Hrvatske, napose Dalmacije.

Eko proizvodi OPG Plazibat zapaženi i na jesenskom sajmu Trogirska intrada

Svi u mućkom kraju kažu kako je OPG Plazibat jedini koji na tom području proizvodi muškatne tikve, no Josipa žalosti što je toliko zapušteno plodno Mućko polje te što je toliko zemljišta desetljećima u njemu neobrađeno, zaraslo u korov dok se mladi, među kojima vjerojatno ima i potomaka vlasnika tih nekretnina, tužeći se kako nemaju posla. Dodaje kako ni njemu nije bilo lako u početku, ali mu je s vremenom svake godine bilo lakše zahvaljujući zajedničkom obiteljskom radu i unatoč recesiji, odnosno krizi.

Eko povrće OPG Plazibat

Naime, Josip sada sa svojom obitelji uspješno ostvaruje tri važna projekta u proizvodnji zdrave hrane poput ekološkog uzgoja koka nesilica, proizvodnje eko povrća i voća, no koliki je interes potrošača za njegove proizvode uvjerljivo govore redovi na prodajnim mjestima u Splitu i Trogiru, kao i dugi popis onih koji svakim danom sve više traže zdravu hranu s Plazibatova imanja u Postinju Donjem, posebice onih koji naručuju sve vrste tikava. Ne govori li to kako se u poljoprivredi Zagore, odnosno Općine Muć ipak osjeća novi zamah u ekološkoj proizvodnji zahvaljujući mnogim OPG-ovima poput obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Plazibat?

Načelnik Općine Muć Filip Stupalo tvrdi kako je teško procijeniti koliko u Mućkom polju ima hektara zemljišta gdje je, nažalost, dosta njiva u ledini i zakorovljeno, baš kao i u Sinjskom polju – sve na području Splitsko-dalmatinske županije. Ujedno upozorava i na činjenicu kako je poljoprivrednicima najveći problem - usitnjenost parcela i nemogućnost navodnjavanja. Doznali smo kako ta općina ima projekt navodnjavanja cijelog Mućkog polja, no tu je ogroman broj potoka, vododorina, bujica koje završavaju u ponorima i na površinama parcela.

Učiniti dodatne napore kako bi se više pomoglo mladim obiteljima na selu

Berba bundeva na imanju OPG Plazibat u

Mućkom polju

"Ali objedinjavanjem tih tekućih voda vjerojatno bi se u bliskoj budućnosti ipak moglo naći neko kvalitetno rješenje problema navodnjavanja Mućkog polja u sklopu nekih sličnih projekata, primjerice Ministarstva poljoprivrede, dakako na poticaj Vlade. Jer ovo područje ima sve uvjete za proizvodnju zdrave hrane u čemu narod ovog kraja vidi perspektivu, uz obnovu postojećih napuštenih kamenih kuća i sela, kao i njihova prenamjena u eko-etno sela. Ti i slični projekti bi se lakše realizirali u sklopu Programa ruralnog razvoja i poticanja razvoja seoskog turizma u ovom ruralnom prostoru.

Nastojat ćemo sačuvati ovaj naš čisti krajolik od zagađivanja, posebice zdravu vodu, potičući proizvodnju zdrave hrane, primjerice mesa, eko povrća i voća, te meda i ljekovita bilja, u čemu značajne korake čini OPG Plazibat u Postinju Donjem. Riječ je o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koje je u proizvodnji eko tikava jedino takvo i na širem području. No moraju se uložiti i dodatni napori kako bi se još više pomoglo mladim obiteljima na realizaciji sličnih projekata u proizvodnji zdrave hrane te da se tako zaposle i ostanu na ognjištu svojih predaka."

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/berba-bundeva.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/eko-povrce.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/eko-povrce-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/eko-voce-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/josip-plazibat.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/josip-plazibat-opg.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/eko-jaja.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/koke-nesilice.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/mucko-polje.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/plazibatove-koke-nesilice.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva