Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Upotreba buhača u ekološkoj poljoprivredi

Upotreba buhača u ekološkoj poljoprivredi

Dalmatinski buhač je ime za biljku, trajnicu, Chrysanthemum cinerariifolium Vis. iz porodice Asteraceae. Ona se uzgaja zbog cvjetnih glavica iz kojih se nakon sušenja ekstrakcijom dobiva kemijska tvar koju nazivamo piretrum. Piretrum se koristi kao prirodni insekticid i stoga je vrlo interesantan. Buhač je nazivan još i dalmatinska krizantema ili ivančica, a dalmatinsko područje klimatski je najpovoljnije za njegov rast.

Za branje dozrijeva u lipnju. Sa stabljika se beru samo zreli cvjetovi, a najbolje branje je ručno, jer se tada može birati. Ubrani cvjetovi se osuše i melju u fini prah. Odmah potom mogu poslužiti kao insekticid (za životinje, a njime se mogu zaprašivati i sve biljke). Djeluje trenutno, što znači da nakon razgradnje ne ostavlja trag. Istraživanja pokazuju da na njega kukci ne postaju otporni kao na kemijske insekticide.

Buhač - prirodni insekticid

Samljeveni buhač uništava sve biljne i životinjske nametnike bez lošeg učinka na ljude i životinje, odbija kukce, brzo se razgrađuje i njegovom upotrebom na prirodan i nesintetički način nestaju svi nametnici koji smetaju u organskoj proizvodnji voća, povrća i biljaka.

Cvijet buhača raste na stabljici visokoj oko šezdeset centimetara, korijen je razgranat dosta duboko, ne treba je zalijevati, ne treba poboljšavati zemlju gdje raste, jer je u stvari i nastala na škrtom dalmatinskom tlu. Na jedan hektar stane do 90.000 sadnica, a na svakoj stabljici može procvjetati oko 400 cvjetova.

Nekada izvozna kultura na 2.000 ha

Od ove biljke mogu se izraditi sprejevi, eterična ulja, sapuni i drugi proizvodi koji će se koristiti protiv moljaca, štetnih kukaca i ostalih nametnika. Podnosi sve temperature, od najviših do najnižih, odolijeva i dalmatinskoj buri, a bere se oko Svetog Ante, odnosno početkom ljeta.

Dalmatinski buhač uzgajao se na našim oranicama i bio je izvozna kultura ovih područja, 30-ih godina 20. stoljeća, zasijan na 2.000 ha. Kako je piretrin izvrsne učinkovitosti te nije otrovan, idealan je za eko poljoprivredu. Nakon otkrivanja kemijske strukture piretrina, na tržište je stavljen veliki broj sintetičkih piretroida. Zemlje koje su veliki proizvođači hrane koriste ga za zaštitu svojih usjeva. Zbog njegove neškodljivosti pokušava se njime obnoviti tla tretirana kemijskim spojevima. Oporavak zemlje je dugotrajan postupak, pa je čudno što u HR, gdje nema problema s velikim onečišćenjima tla, nema poticaja za uzgoj buhača, čije bi korištenje omogućilo očuvanje čistoće tla i voda.

Simbol obnove HR poljoprivrede

Prah buhača sirovina je za daljnje izvorne proizvode, uz poticanje prerade u manjim obiteljskim pogonima, polja rascvjetanog buhača u krajobrazu obalne Dalmacije mogu biti i turistički atraktivna. Naposljetku, vrijeme je da izvorna hrvatska biljka, vrijednost koje smo sami otkrili, primijenili i znanstveno dokazali te počeli njenu komercijalnu proizvodnju, a onda je zaboravili, postane svojevrstan simbol obnove naše poljoprivrede.

Najveći proizvođači buhača na svijetu su Francuska, Japan i Kenija. U solinskom Vitroplantu bavilo se sustavnim istraživanjem najbolje odlike buhača koja bi poslužila kao osnova budućim proizvođačima. Sađene su pokusne parcele i rezultati su bili odlični. U Slavoniji se buhač proizvodi u Belišću na OPG-u Vere Trampus. U Dalmaciji, u Kaštel Lučiću u Osnovnoj školi Ostrog, postoji učenička zadruga gdje se djeca uče značaju Dalmatinskog buhača, uzgajaju ga i imaju svoje sjeme. Buhač se proizvodi i u Istri, u Vodnjanu u Svijetu biljaka. Jasminka Dubravica je voditeljica botaničkog vrta u Osnovnoj školi Preko sa Ugljana i otkriva nam njihov rad.

Revitalizacija buhača na otocima

"U školskoj godini 2003/2004. preselili smo se u novu školsku zgradu. Okoliš zgrade, odnosno školski vrt nije bio uređen te su ga svi djelatnici i učenici zajedničkim snagama postupno sređivali. Tako smo odlučili da jedan dio školskog vrta zasadimo našom dalmatinskom biljkom - buhačem. On je naša samonikla biljka i prirodni insekticid. Uz poticaj Ministarstva gospodarstva, škola je dobila sredstva za revitalizaciju buhača te smo tim sredstvima kupili sadnice, pripremili tlo i posadili buhač. U školi djeluje i učenička zadruga Mogunja, čiji su članovi (učenici i djelatnici škole) brinuli o sadnicama buhača te proizvodili prah cvjetova buhača, uzgajali sadnice i sudjelovali na natjecanju - eko kviz - projektom o buhaču.

Taj projekt je obuhavačao karakteristike buhača te njegovu primjenu nekad i danas. Prah buhača upotrebljava se direktnim prašenjem na biljke ili prskanjem sa otopinom. Otopina se dobije tako da se otopi prah u alkoholu, razrIjedi vodom i prska. Buhač je ekološki prihvatljiv, nedostatak mu je jedino kratki rok trajanja učinka. Vremenom je veći dio sadnica buhača propao tako da ga moramo obnoviti."

Izrada insekticida

150-200 g suhih cvijetova buhača preliti sa 10 l kipuće vode, neka odstoji jedan dan. Procjediti i koristiti u omjeru 50:50 ili svježih 1 kg na 10 l vode. Količine prilagodite svojim potrebama. Ovo je količina za velike vrtove, ako želite koristiti buhač za balkonsko cvijeće, dovoljna vam je 1 l otopine.

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/buhac-2.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva