Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Ušteđevinom podigli farmu, mljekaru i siranu

Ušteđevinom podigli farmu, mljekaru i siranu

Dok sunce još nije zagrijalo Budenec, mjestašce nadomak Zagreba na cesti Sesvete - Dugo Selo, Suzana Grgić (44) u četiri sata ujutro već priprema prvu jutarnju kavu. Sa suprugom Alexom uz mirisnu tekućinu osmislit će dnevni plan rada u njihovom, šumom okruženom, Edukacijsko-degustacijskom centru zdrave hrane i življenja Ambient Park.

Park broji 400 životinja

Prostire se ta zelena oaza na 80.000 četvornih metara, a broji više od 400 životinja. Koze (francuska alpina), vijetnamske i domaće svinje, jeleni lopatari, mufloni, pauni, poni konji, magarci, kraljevski fazani, nojevi, zečevi, kokoši, guske, pure, patke, biserke dio je blaga koje slobodno šeće na imanju obitelji Grgić, povratnika iz Švicarske.

U gospodarstvo uloženo 25 milijuna kuna  

Zaživjelo je velebno gospodarstvo uloženom ušteđevinom Grgićevih od 25 milijuna kuna, u što su među ostalim uključena i sredstva namaknuta prodajom kuće u Švicarskoj. U Hrvatsku su se, sa svoje troje djece Gabrijelom (14) i blizankama Klarom i Laurom (10) kažu, vratili za stalno.

Mljekara i sirana na 1.500 četvornih metara.

Prvotno im je ističe Alex Grgić  (50) 2002.godine zaživjela tvtka, a dvije godine kasnije ustrojena je na imanju moderno i postepeno opremljena  mljekara odnosno sirana na oko 1.500 četvornih metara prostora.

Nagrađivani kozji sirevi Gabrijel

U njoj se prerađuje kozje mlijeko od kojeg rade umnogome nagrađivane sireve Gabrijel, ali i napitke poput kefira, jogurta, sirutke i druge eko proizvode brendirane imenom najstarijeg potomka.

20.000 kilograma sira s tartufima, rajčicom, crnim vinom.

Ove su godine spravili 20.000 kilograma (polu)tvrdih sireva od onih s tartufima, crnim vinom, mirodijama, maslinama, suhom rajčicom, orasima, biberom. Za proizvode kažu imaju svoje otkupljivače, dio distribuiraju po trgovinama, prodaju na kućnom pragu a  tek manja količina odlazi u izvoz u Švicarsku.

Koza uprizorena u grbu Hrvatske zemljopisna je prepoznatljivost

Za kozji sir i koze su se odlučili jer je mlijeko te životinje kaže, Alex Grgić po struci viši medicinski tehničar, prirodni lijek, a koza je uprizorena i u hrvatskom grbu, što proizvodu daje i zemljopisnu prepoznatljivost. Žalosno je, ističe da je kod nas koza nekad  bila sinonim siromašnih dok je u inozemstvu suprotno.

Toj životinji smatra po ljekovitim kvalitetama treba dati mjesto koje zaslužuje jer joj je mlijeko lako probavljivo, ojačava imunološki sustav, pogodno je za alergičare a umanjuje rizik od pojave ponajprije karcinoma pluća.

Kozji putar sastavni dio krema za reumu

Preporuča se dijabetičarima, oboljelima od leukemije "a kozji je putar nerijetko i sastavni dio krema za ublažavanje reumatskih tegoba", otkriva Grgić.  

U najmu 150.000 četvornih metara livada, pašnjaka i oranica.

Životinje hrane ljetinom sa livada,oranica i pašnjaka (djetelina, sijeno) kojeg u najmu imaju oko 150.000 četvornih metara. Žitarice kupuju od obližnjih proizvođača, a životinje im jedu isključivo eko hranu, baš kako je ustrojeno i gospodarstvo obitelji.

Proizvodnja sira, ugostiteljstvo, turizam

Na njemu je upisano više djelatnosti od proizvodnje sira i mliječnih proizvoda do ugostiteljstva, turizma, farme. Kako je investicija u Ambient Park novčano iscrpljujuća, od HBOR-a su  kreditirani sa 1,5 milijun kuna za što su založili čak 4 milijuna kuna svojih vrijednosti (nekretnine).

U Švicarskoj kreditiranje poljoprivrede minus 1%.

Alexu Grgiću, koji je kaže naučio na švicarski način rada red, rad i disciplina. neshvatljivo je da su kod nas visoke kamate u poljoprivrednom sektoru, a u Švicarskoj je kreditiranje poljoprivrede sa tzv. minus jedan posto!

Rustikalno uređene četiri sobe, u planu još osam

Kakogod ističe, Ambient park iznjedrio je i ponudu seoskog turizma i smještaja za što su već rustikalno uredili četiri sobe a namjeravaju još njih osam sa više od 350 četvornih metara.

U sobama za goste, osim što se kroz dijelove ostakljenog poda mogu promatrati aktivnosti koza u staji ,gosti će u ponudi imati i jedinstvenu kupku od sirutke! Posebnim sustavom dovoda i odvoda sirutka će im se proslijediti u zasebnu kadu, ali s narudžbom dan prije.

Kobasice od divljači, šunka od jelena, buđola od magarca

Posjetitelji njihovog seoskog turizma blagovat će i neuobičajen jelovnik kobasica od divljači, šunke od jelena, buđole od magarca, domaćeg kruha od kozje sirutke, maslina punjenih kozjim sirom. Sve se priprema pod budnim okom radišne Suzane Grgić, voditeljice proizvodnje po struci inženjerke zračnog prometa.

Pomoć stručnjaka sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Naučila se ona sama, odnosno uz pomoć stručnjaka nemalo i sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, izradi sira ali i rakije od piva (beer brandy), likera od tartufa, rogača, meda.

Potrebne sobarice, kuhari, vozači, konobari, radnici na farmi

U svemu će joj trebati i pomoć pa Grgići pored pet zaposlenika  namjeravaju otvoriti još  desetak novih radnih mjesta jer trebaju pet sobarica, jednog vozača, dva konobara, tri kuhara, dva radnika na farmi i drugih struka.

Kuća meda, Muzej sira, mini jezero

To više jer u cilju je Edukacijsko- degustacijskog centra otvaranje Kuće meda, Trgovine delikatesa na kućnom pragu, Muzeja sira i narodnih nošnji Hrvatske i Švicarske, ustroja mini jezera i otoka na njemu odnosno Šetnice zahvalnosti hrvatskim sportskim velikanima.

Postojećom šetnicom posjetitelji uz stručno vodstvo i informativne priče mogu obići farmu koza, svinja, mljekaru i siranu, mogu hraniti jelene, magarce i upoznati druge životinje na farmi. Turisti koji im dolaze iz Južne Amerike, Europe i drugih krajeva svijeta uključujući i Hrvatsku vode se usmenom predajom pa se Grgići doznajemo zasad nigdje ne oglašavaju.

Edukacijski izleti vrtićke i školske djece 

Želja im je da Ambient Park ubuduće kroz izlete  postane izvor edukacije vrtićke i školske djece ali i drugih posjetitelja kada je riječ o proizvodnji i degustaciji zdrave hrane, uzgoju životinja, odnosno rada na farmi. Namjeravaju privući turiste koji su na proputovanju Hrvatskom, to više jer Zagreb se popeo na ljestvici turističkih posjeta kažu  pa bi sei  na taj način promovirala kako metropola tako i Hrvatska.

U ponudu uvrstiti gerijatrijski turizam

Također smatraju da se mladim ljudima koji žele ući u poljoprivrednu djelatnost od države to treba i omogućiti (poticaji, manje kamate i porezi) a Hrvatska kao bogom dana zemlja, ističu, treba u ponudu uvrstiti i tzv. gerijatrijski turizam. "Valja nam privući platežno zahvalne europske turiste starije dobi koji bi jesen života provodili u Hrvatskoj". Hoteli bi u ponudi trebali imati i po stotinjak ležaja poput "staračkog" doma, ali sa aktivnim korisncima koji bi konzumirali mnoge usluge od izleta, gastronomije i drugo.

Europski fondovi i pomoć Grada Zagreba.

Povratničkoj obitelji ideja i prijedloga ne nedostaje, a za planove koje tek namjeravaju realizirati, kažu, zatražit će sredstva iz europskih fondova. Zahvalni su Gradu Zagrebu koji im je izašao u susret i u 10 godina pomogao sa oko milijun kuna bespovratnih sredstava.  

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva