Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Uvozimo sjeme u vrijednosti 35 milijuna dolara?

Uvozimo sjeme u vrijednosti 35 milijuna dolara?

U Hrvatsku je u 2012. godini uvezeno sjemena u vrijednosti 35 milijuna dolara. Sjeme proizvodimo na oko 30.000 ha površina, a u proizvodnji je najviše zastupljena proizvodnja sjemena kukuruza (5.500 ha). Proizvodnja pšenice i ječma bazirana je na hrvatsko tržište i tek manji dio ide u izvoz, poglavito u Mađarsku, Autriju, Italiju i Sloveniju, a u 2013. godini sjemenarstvom se bavilo 91 gospodarstvo.

Smatra se da se raznolikost kultiviranog bilja u Uniji smanjila za 75% tijekom 20. stoljeća, a trećina od preostalog mogla bi nestati do 2020. godine. Primjerice, u trgovini sjemena povrća, 95% tržišta kontrolira svega pet kompanija, a sjeme se uglavnom proizvodi izvan Unije. Budući da je proizvodnja sjemena u Hrvatskoj poglavito bazirana na RH, većinu sjemena na tržištu predstavljaju strane sorte i hibridi, a istovremeno autohtone sorte polako nestaju.

U domaćoj proizvodnji najviše sjemena žitarica

Prva sjemenarska poduzeća u Hrvatskoj pokrenuta su nakon Drugog svjetskog rata, kada je 1946. godine osnovana prva sjemenarska centrala u Zagrebu. Nakon toga, polako se počinju osnivati i sjemenarska poduzeća, kao što je Vrt-Zagreb, Oranica-Osijek, Klas-Vukovar, Livada-Koprivnica, a domaće oplemenjivačke kuće nalaze se u Zagrebu i Osijeku.

Unatoč nekada slavnoj industriji sjemena, sjeme povrća u Republici Hrvatskoj danas se proizvodi tek na 0,4% površina, odnosno oko 100 ha. U sjemenarskoj proizvodnji najviše se nalaze žitarice (57,9%) te industrijsko bilje (19,3%).

Nedostatna domaća proizvodnja i loša organiziranost glavni su problemi u domaćem sjemenarstvu. Uvoz sjemena u 2012. godini količinski je manji za 50%, ali ujedno vrijednosno veći za 65%. Iako iste kvalitete i kategorije, uvozno je sjeme u pravilu skuplje, jer inozemni vlasnici kultivara proizvođačima plaćaju samo uslugu proizvodnje, dok vlasnička prava ostvaruju u inozemstvu. Tako se primjerice sjeme suncokreta izvozi po cijeni od 2.859 američkih dolara, a uvozi po cijeni od 13.588 američkih dolara.

Pogledajte još:
Katalog biljnih vrsta

Kako je kod susjeda?

Sjemenarstvo susjedne Slovenije organizirano je kroz udruženje GIZ Semenarstvo Slovenije, čiji članovi svake godine organiziraju predavanja o najnovijim tehnologijama te organiziraju postavljanje pokusa. Navedenim aktivnostima udruženje je uspjelo povećati u posljednjih 20 godina prinos kukuruza za zrno za 45%, ječma za 34%, kao i pšenice za 23%. Ukupna vrijednost godišnje proizvedenog sjemena u Republici Sloveniji je 40 milijuna eura.

Značajno je reći i da je 70% sjemenske proizvodnje u Italiji namijenjeno izvozu pa je Italija tako postala jedan od glavnih proizvođača sjemena povrća u svijetu. 

Sortna lista Republike Hrvatske službeni je popis sorti vrsta bilja koje su priznate u Republici Hrvatskoj. Postupkom priznavanja sorte stječe se pravo upisa sorte u Sortnu listu Republike Hrvatske. Upis u Sortnu listu obvezan je za uljarice i predivo bilje, krmno bilje, žitarice, repe, povrće, krumpir i vinovu lozu.

Na Sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se preko 1.000 sorti, ponajviše žitarica, povrća i uljarica. Sav sadni materijal koji se nalazi na sortnoj listi Republike Hrvatske smatra se poljoprivrednim reprodukcijskim materijalom i može se proizvoditi ili staviti na tržište.

I mi konja za trku imamo

Iako i u svijetu i u nas vladaju velike sjemenarske kompanije, kao što su DuPont, Pioneer, KWS, Syngenta i Monstanto i hrvatski proizvođači mogu se pohvaliti proizvodnjom sjemena, osobito žitarica. BC Institut i Poljoprivredni institut Osijek poduzeća su s dugogodišnjom tradicijom, oba osnovani krajem 19. stoljeća. 

Hrvatska je u određenom razdoblju čak bila i jedan od najvećih izvoznika sjemena hibridnog suncokreta pa je paradoks da se suncokretovo ulje i dalje najvećim dijelom uvozi.

Sjemena u ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj gotovo je i nemoguće naći. Za sada jedino registrirano poduzeće je RWA Reiffeisen Agro. Ekološki su proizvođači tako primorani koristiti sjeme stranih proizvođača ili vlastito, a budući da se na tržištu teško dolazi do sjemena tog tipa, omogućeno im je koristiti netretirano sjeme iz konvencionalnog uzgoja. Sve ovo pak ekološkim proizvođačima predstavlja dodatno opterećenje i poskupljuje finalni proizvod.

Tekst je izrađen prema dokumentu Sjeme na udaru, autorice Sunčane Pešak, dostupnom ovdje.

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva