Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Zahtjevi za uzgoj konoplje premašili očekivanja

Zahtjevi za uzgoj konoplje premašili očekivanja

Nakon što je zaključno s posljednjim danom svibnja, istekao rok za podnošenje zahtjeva za dobivanje dozvole za sadnju industrijske konoplje, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ove će godine ta biljka na hrvatskim poljima rasti na 658 hektara, za razliku od prošle 2013. godine, kada je njome bilo zasijano samo 176 hektara. "Zaprimljeno je 109 zahtjeva, od čega su 88 uputile fizičke osobe, a 21 pravne. S obzirom da Ministarstvo poljoprivrede prije izdavanja dozvole za uzgoj konoplje pri Ministarstvu pravosuđa obavlja provjeru je li je fizička osoba u zadnjih pet godina od datuma podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole pravomoćno osuđena za kazneno djelo zlouporabe droga, od podnošenja zahtjeva do izdavanja rješenja može proći između 20 i 30 dana. Za sjetvu konoplje u 2014. godini najviše su se koristile sorte Santhica 27, KC Dora, Felina 32, Finola, Futura 7 i, Uso 31 koje u normalnim agrookolišnim uvjetima imaju 0,2 posto tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj tvari. Znači u ovoj godini, računajući prema izdanim dozvolama, trebalo bi biti tri i pol puta više površina pod industrijskom konopljom u odnosu na prošlu godinu", ističu u Ministarstvu poljoprivrede.

Konoplja će se uzgajati na 658 ha!

Budući da nas poljoprivrednici još uvijek pitaju postoji li popis ovlaštenih trgovina za prodaju sjemena industrijske konoplje, mjerodavnom smo ministarstvu postavili i to pitanje. "Do ulaska RH u Europsku uniju, Ministarstvo poljoprivrede je bilo obavezno uvozniku sjemena konoplje izdati rješenje o uvozu (npr. Abies d.d. Križevci, Raiffeisen Agro d.o.o. Zagreb) te smo na taj način mogli evidentirati tvrtke koje se bave uvozom i prodajom sjemena konoplje u našoj zemlji. Kako je uglavnom riječ o sortama konoplje koje se nalaze na zajedničkoj sortnoj listi Europske unije, te se radi o slobodnoj trgovini sjemena konoplje unutar Europske unije, Ministarstvo poljoprivrede nema podataka, niti je moguće voditi evidencije o poljoprivrednim trgovinama koje se bave trgovinom sjemena konoplje. U praksi to može biti svaka poljoprivredna trgovina koja se bavi prodajom sjemena, jer ovlaštene trgovine za prodaju sjemena konoplje ne postoje", doznajemo iz ministarstva. I Vrtlarija Dombaj iz podravskoga mjesta Drnja ove je godine prvi put zatražila i dobila dozvolu za sadnju industrijske konoplje.

Industrijska konoplja pogodna za eko proizvodnju

"Ideja za proizvodnju nametnula nam se prvenstveno praćenjem brojnih tekstova u medijima, a onda me otac podsjetio da je naše gospodarstvo do sredine 20. stoljeća uzgajalo konopljino vlakno za tkaninu. Sjeća se da je uzgoj jednostavan i da je dobro uspijevala na našim pjeskovitim tlima uz Dravu. Budući da industrijska konoplja nije zahtjevna biljka, pogodna je za ekološku proizvodnju koju planiramo. Prije same sjetve koja je obavljena nakon kišnog i vjetrovitog vremena 22. svibnja, bilo je potrebno obaviti nekoliko postupaka za dobivanje dozvole za uzgoj. Najprije smo nabavili sjeme za površinu od jednog hektra, budući da je ta površina minimalna za uzgoj industrijske konoplje prema našim propisima. Kupljeno je 25 kg sjemena sorte Finola od tvrtke Cannabio iz Sotina. Zahjev za uzgoj konoplje koji se može naći i na internetu, podnijeli smo Ministarstvu poljoprivrede 09. svibnja zajedno s obaveznom dokumentacijom, odnosno posjedovnim listom za katastarske čestice na kojima je planiran uzgoj, potvrdom o nekažnjavanju zbog posjedovanja opojnih droga koji smo u jednom danu zatražili i dobili od Općinskoga suda u Koprivnici i na koju smo platili sudsku pristojbu od 20,00 kn, te svoj toj dokumentaciji prije slanja ministarstvu, priložili državni biljeg od 70,00 kn.

Za uzgoj konoplje potrebna klasična sijačica i kombajn

Dozvolu za uzgoj konoplje koja vrijedi samo za ovogodišnju sjetvenu sezonu, odnosno rješenje kojim se izdaje dozvola za uzgoj, dobili smo unutar 15 dana. Do 30. lipnja još moramo u ured Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju donijeti kopiju računa za kupljeno sjeme i Certifikat o sjemenu izdan od proizvođača sjemena kako bi postupak bio potpun i kako bi ostvarili pravo na plaćanje odnosno potporu u poljoprivredi. Posijali smo je klasičnom sijačicom za sijanje žitarica i nikla je za pet dana. Također u vršidbi se koristi klasični kombajn. Plasirat ćemo je kao sjeme, jer se stabljika, prema našim zakonima, nakon žetve obavezno mora malčirati i unijeti u tlo. Sve u svemu, priprema dokumentacije kao i čekanje dozvole, u našem slučaju nije trajalo dugo. Što se otkupa sjemena tiče, nemamo ništa ugovoreno, no dogovorili smo otkup s jednom tvrtkom i prilično smo sigurni da plasman neće biti problem. Urod naše konoplje ići će za proizvodnju konopljina ulja koje je iznimno ljekovito. Otkupna cijena bi mogla biti i desetak puta veća od one koju najavljuju za primjerice, pšenicu. Industrijsku konoplju posadili smo i zbog želje da dosadašnje tradicionalne poljoprivredne kulture zamijenimo jednom novom. Šteta što se prema našim propisima smije iskoristiti samo konopljino sjeme, a stabljika mora uništiti, jer se u većini drugih zemalja otkupljuju svi dijelovi biljke. Primjerice, nedavno sam gledala na televiziji prilog o čovjeku iz Slovenije koji od stabljika konoplje izrađuje eko kućice. No dok se god naša zakonska regulativa ne promijeni, mi stabljike moramo uništavati", ističe Sunčica Dombaj iz Vrtlarije Dombaj.

Otkupnu cijenu definira kvaliteta sjemena

Josip Ivančić iz sotinske tvrtke "CannaBio" d.o.o. koja se 2012. godine među prvima u Hrvatskoj počela baviti prodajom sjemenskih sorta industrijske konoplje, sklapati ugovore s prvim kooperantima te otkupljivati urod, ističe da je naše tržište po tom pitanju još prilično nerazvijeno. "Otkupna cijena ovisi o puno čimbenika. Najvažnija je kvaliteta zrna i je li namjenjeno za ljudsku ili životinjsku prehranu. Iznimno važan faktor je i činjenica ima li sjeme eko certifikat te koliki je postotak ulja i proteina u sjemenkama. Da mora biti zdravstveno ispravno, ne treba niti napominjati. Kod konvencionalnog sjemena konoplje, kooperantima kažemo da kod procjene isplativosti računaju s cijenom u granicama od jednog do dva eura po kilogramu. Optimalno vrijeme za sjetvu je oko 15. svibnja, odnosno kad više nema opasnosti od mrazeva i snijega. Iako mlada biljka može nekoliko noći izdržati i hladnoću do - 4 stupnja, ipak je bolje kad je se ne izlaže niskim temperaturama. Dnevna bi trebala biti viša od 15 stupnjeva.

Prirodnim sušenjem sjeme ne gubi kvalitetu

Žetva ovisi o sorti, odnosno vremenu koje mora proteći do zriobe. Mi za uzgoj preporučujemo sortu „Finola“ čije je vegetacijsko razdoblje između 100 i 115 dana od sjetve. Žanje se kad je oko 80-90 posto sjemenki u klasu zrelo, odsnosno ima smeđu ljuskicu. Time se dobiva zreloća uroda. Ne čeka se da sve sjemenke budu u potpunosti zrele, jer zrele otpadaju. Poslije žetve pristupa se sušenju. U pravilu se preporuča prirodno sušenje na temperaturama ne višim od 40 stupnjeva. Sjeme se rasprostire na čistu površinu, na debljinu od 10-tak cm, po mogućnosti natkritoj i napravi se propuh. Dnevno se mora barem jednom prevrnuti i tako barem sedam dana. Ukoliko se vršidba konoplje obavlja kasnije, recimo krajem rujna ili u listopadu, sušenju se mora posvetiti veća pozornost, posebno ako je bilo više kišnih dana. Mi sjemenke otkupljujemo zbog vlastite prerade i proizvodnje raznih proizvoda od konoplje. Količina koju otkupljujemo je ograničena našim prerađivačkim kapacitetima i potrebama tržišta na kojima prodajemo proizvode. Prednost u ugovaranju dajemo kooperantima koji su već uzgajali konoplju za naše potrebe" ističe Josip Ivančić.

Okvirna procjena isplativosti uzgoja

(Izvor: CannaBio d.o.o. Sotin kod Vukovara)


Prihod:

  • Prinos........................................ 1.000 – 2.000 kg/ha
  • Prodajna cijena............................ 1,00 – 2,00 €/kg
  • Poticaji....................................... standardni poticaj po ha površine


Troškovi:

  • Obrada tla................................. fina obrada tla
  • Sjeme + prijevoz...................... cca 350 €/ha
  • Prihrana.................................. NPK (23-3-6) oko 300 kg/ha
  • Sijanje................................... standardna sijačica za žitarice
  • Vršidba................................. standardni kombajn
  • Sušenje.................................
  • Čišćenje (dorada).............. cca 0,40 kn/kg
  • Prijevoz............................... cca 2kn/km

Ne postoji zapreka realizaciji danskih planova u Republici Hrvatskoj

Mjerodavne u Ministarstvu poljoprivrede pitali smo i je li točno da su pregovori s danskim investitorima, koji su posjetili Hrvatsku početkom travnja, u potpunosti prekinuti ili ipak postoje šanse za realizaciju projekta sadnje industrijske konoplje, vrijednost kojega se mjeri u milijunima kuna. "Tijekom razgovora u Ministarstvu danski investitori su podrobno obaviješteni o zakonodavstvu kojim je uređeno područje uzgoja konoplje u Republici Hrvatskoj te o proceduri podnošenja zahtjeva i izdavanja dozvole za uzgoj. Koliko su nas upoznali sa svojim planovima, a obzirom da je zakonodavstvo kojim je uređen uzgoj konoplje i potpore za njen uzgoj istovjetno zakonodavstvu Europske unije, ne postoji zapreka realizaciji njihovih planova u Republici Hrvatskoj. Isto tako, danski investitori su se obvezali dostaviti Ministarstvu poljoprivrede na uvid dokumentaciju vezanu uz njihov plan investiranja u uzgoj i preradu konoplje u Republici Hrvatskoj, međutim to još nisu učinili tako da ne raspolažemo povratnim informacijama o njihovim planovima i eventualnom investiranju u Republici Hrvatskoj" ističu u ministarstvu.

Foto: depositphotos.com

Komentiraj




Vaši komentari


Napisao: Ivan mestrovic, 24.02.2015.

Od stabljike konoplje bi se moglo npr: ljepo i jeftino grijat ka bi se radile pelete alito nase politicare nezanima!!!!


Napisao: miroslav varžić, 09.10.2014.

nadajmo se ipak kako nam neće stati za vrat i u ovim namjerama, suluda je ideja uništavati stabljiku kada se ona može iskoristiti za mnoge proizvode...


Napisao: DraženS, 16.09.2014.

Miješanjem samljevenih stabljika s cementom dobije se konopljin beton koji je 6 puta lakši od betona a isto snažan kao klasičan. Eto!


Napisao: DraženS, 15.09.2014.

Stabljika da se uništava ???? Vidi se da u Ministarstvu poljoprivrede lopatu i motiku su vidjeli samo na filmu. Gospodo Ministri u poljoprivredi se ništa ne baca !

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva