Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Zanimanje kupaca raste, a s njim i površine pod smokvama

Zanimanje kupaca raste, a s njim i površine pod smokvama

Datum: 22.08.2011.
Broj pregleda članka: 10309
Izvor: Zadarski list
Tagovi: Smokva, Certifikat, Ekološki uzgoj, Voćarstvo

Sezona dozrijevanja i branja smokava u punom je jeku svuda u području rasta ovoga voća pa tako i u Zadarskoj županiji, u kojoj je u posljednjih nekoliko godina podignuto 20 hektara novih nasada ovog voća. Najveći monosortni nasad smokve na našemu području podignuli su u OPG-u Babac/Damjanić iz Poljica. Njihovi nasadi koji imaju i ekološki certifikat nalaze se na nekoliko lokacija od kojih je najveća u Zemuniku, a ostali su u Poljicima i okolici. Smokve koje se tu uzgoje, prerađuju se u druge proizvode, prvenstveno pekmez "Šinjorina smokva" koji je dosad višestruko nagrađivan na mnogim sajmovima i stručnim okupljanjima proizvođača voćnih prerađevina i ekoloških proizvoda. Alen Damjanić pokazao nam je ovom prigodom nasad smokava kod Poljica podignut na terenu koji je pripremljen usitnjavanjem kamena.


Posljedice požara

- Šteta je što je više od pola nasada bilo uništeno u požaru. U dvije godine triput je požar bio podmetnut. U mjesec dana je to bilo, a drugi je bio posebno jak, skoro je izgorilo i selo. Bilo je navečer oko sedam tako da se nije moglo gasiti i sve je izgorilo uokolo. Mi smo srećom samljeli zemlju nekoliko mjeseci prije, tako da nije ostala trava, inače bi i ovdje bilo sve izgorilo, kazao nam je Alen Damjanić te pokazuje posljedice, stabljike koje se moralo posjeći, ostatke starih panjeva, ali i nove smokve koje se probijaju iz zemlje noseći plodove i nadu.

- Oko polovice stabala su bila oštećena, a onda su ih napali i crvi prošlu godinu. Jedu stabljiku iznutra i jedu je dvije godine dok je ne pojedu. Oni traže baš oštećena stabla, uđu unutra i dvije godine ruju po stablu dok ne izađu van. U dva dana se stablo osuši, osušilo ih se kojih osamdeset do devedeset stabala prošle godine i ove godine još dvadeset i pet. To su vam strizibube. Treba im dvije do tri godine za preobrazbu i kroz to vrijeme on se hrani. Nije opasan kada je smokva velika, ali za ovakve male jest. Debla su tanka i on u dvije godine napravi toliko štete da se sasuši, otkriva nam Alen Damjanić koji je u Poljica i posao sa smokvama došao iz Zagreba. No, kako nam je ispričao, brzo se prilagodio ovoj čisto mediteranskoj kulturi.

- Nije to neka prevelika mudrost, ali ima stvari za naučiti. Možda je najvažnije kazati da nije isto imati jednu smokvu u vrtu ili jednu breskvu u vinogradu i imati plantažu od tristo i više komada. Ne biste vjerovali, ali jedna takva rodi super, a kada dođete ovdje na plantažu, odmah je to neka druga situacija. Sve radite puta tri stotine, kazao nam je Alen Damjanić, koji nam otkriva i izazove ekološkog uzgoja.

- Kada smo prošle godine otkrili te strizibube, vidi se neka vrsta praha na deblu gdje oni uđu unutra. Postoji otrov kojim se njih tretira, ali ovo je ekološki uzgoj i mi to ne koristimo. Tako nema druge nego tražiti ga pratiti do kraja kanala koji je napravio i uništiti ga nožem. No, tako se uništi i kora koja se više ne oporavlja, kaže nam Damjanić. Od sorti u OPG Babac/Damjanić posebno je zastupljena zamorčica.

- Dobra je jer otpadne tek kada se doslovce osuši na stablu. Neće otpasti prije, a zahvalna je i stoga jer ne trune i ne stvara kiselost. Petrovače ako ne uberete na vrijeme, nakon dva dana na stablu - već ne valja, naglasio je Alen Damjanić koji kaže kako ove godine rod malo kasni, ali inače je kvalitetan. Sve što se pobere na njihovim plantažama završit će u preradi za pekmez.

S podlogom od mljevenog kamena su u Poljicima posebno zadovoljni jer ističu da odlično drži vlagu čak i u sušnim godinama kakva je bila ova.


Smokva je prepoznata

Nasadi smokava podignuti su i na terenima Poljoprivredne zadruge "Maslina i vino", između Polače i Tinja, a plodovi su pobrani upravo ovaj tjedan. U Zadrugi su prepoznali mogućnost Hrvatske kao proizvođača smokava, bilo u svježem stanju, suhe smokve ili prerađene u različite proizvode.

- PZ "Maslina i vino" je u svom projektu koji je rađen za duge staze, projektirala za sada 600 smokava, a cilj je proširiti se na još dvije tisuće. Zelena smokva se u našoj turističkoj ponudi itekako prepoznaje i zanimljiva je na malim i velikim tržnicama, kao i u turističkim objektima i hotelima. Suha je posebno zanimljiva širom svjetskih tržišta, od Kine nadalje, međutim, mi nemamo takve količine jer smo proizvođači koji su u začetku. Njezina cijena u sušenom obliku se kreće u ovisnosti o kvaliteti od 15 do 30 kuna, kaže upravitelj proizvodnje PZ Maslina i vino, Željko Uzelac.

Ono što je kod smokve posebno privlačno za proizvođača je da nema nikakvoga škarta. Od onih plodova koji su oštećeni mogu se raditi medenjaci, smokvenjaci, proizvoditi džem, odnosno peći rakija od smokava. Smokva je jedna od rijetkog voća koja je stopostotno sva iskoristiva.

Od kilograma zelenih smokava dobije se dvadeset i pet dekagrama suhih, kazao nam je Uzelac te je to zadana mjera u kojoj proizvođači trebaju naći svoju računicu. U PZ Maslina i vino uvjereni su da je Hrvatska projektom opožarenih površina za kapitalne nasade dobro prepoznala potencijal, no njegov puni zamah još nije ni približno vidljiv, prije svega jer je još uvijek riječ o malenim količinama pod smokvom, ali interes za ovu kulturu se sve više javlja kod proizvođača i na tržištu.

- Bilo bi dobro kada bi se netko pojavio tko bi se pobrinuo i za otkup i daljnju distribuciju te i oni ljudi koji imaju nekoliko smokava i kojih kod nas ima puno, budu također zanimljivi u smislu otkupa i distribucije. Jedna smokva može dati 50 do 60 pa i stotinu kilograma u svojoj punoj rodnosti. Pomnoži li se sa sedam kuna i sigurno bi mnogi u tome mogli naći svoj interes, kazao je Uzelac.

Autor: Ivan Stagličić

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva