Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Zašto je integrirana proizvodnja hit u EU zemljama?

Zašto je integrirana proizvodnja hit u EU zemljama?

Integralno gospodarenje, takozvana ekološki prihvatljiva poljoprivredna proizvodnja, uglavnom se odnosi na poljoprivrednu proizvodnju koja racionalnije i stručnije upotrebljava pesticide, umjetna gnojiva itd. Ne može se nazvati eko proizvodnjom, no može biti prvi korak ka preusmjerenju.

Razlika je u tome što ekološka poljoprivreda nastoji posve spriječiti unos agrokemikalija u agro-ekosustav te ih ne rabi, a integralna poljoprivreda želi samo minimalizirati i racionalizirati unos.

"Integrirana proizvodnja podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera u svrhu proizvodnje ekološki i ekonomski prihvatljivih proizvoda, uz minimalnu uporabu agrokemikalija, a svrha integrirane proizvodnje je proizvodnja ekonomski isplativih i ekološki prihvatljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, u cilju zaštite zdravlja ljudi, životinja, prirode i okoliša te zaštite interesa potrošača".

U EU 80% proizvodnje integrirano

Kako bi povećali konkurentnost svoje proizvodnje, hrvatski poljoprivrednici sve će više s konvencionalne poljoprivrede prelaziti na integriranu proizvodnju, koja je inače hit u zemljama Europske unije. Naime, u EU je već 80 % poljoprivredne proizvodnje integrirano, 10 % je ekološka poljoprivreda, a preostalih 10 % konvencionalna.

U Hrvatskoj je najviše konvencionalne proizvodnje u kojoj se mineralna gnojiva koriste bez obvezne prethodne analize tla i sva sredstva za zaštitu bilja imaju dozvolu na tržištu. Pod integriranom proizvodnjom gotovo je 70.000 hektara. Preporučuje se poljoprivrednicima da se uključe u sustav integrirane proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i to ne radi potpora, koje su nešto više nego za konvencionalnu proizvodnju, već zbog podizanja konkurentnosti te povoljnog utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš.

Često se postavlja pitanje koja je razlika između ekološke i integrirane proizvodnje. Ekološka je poseban sustav poljoprivredne proizvodnje striktno reguliran zakonima i pravilnicima, dok integrirana ima uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera, pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivijim mjerama. U integriranoj proizvodnji uporaba kemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničena je na najnužniju mjeru potrebnu za održanje populacije štetnih organizama ispod razine gospodarske štete. Dakle, ne tretira se bilo koja pojava bolesti i štetnika, nego samo ona koja će prouzročiti ekonomske štete.

Integrirana poljoprivreda jednostavnija i jeftinija od ekološke

Ulaskom u EU i za običnu, odnosno konvencionalnu proizvodnju, mora se ispunjavati niz uvjeta u cilju zaštite i očuvanja okoliša, kao što je strogo poštovanje plodoreda, primjena samo dozvoljenih pesticida, vođenje evidencije proizvodnje i slično.

Kažu da će integrirana poljoprivreda potisnuti ekološku jer je jednostavnija i jeftinija, a time i konkurentnija. Moguće je da će u budućnosti poljoprivredni proizvođači prelaziti iz integrirane poljoprivredne proizvodnje u viši stupanj poljoprivredne proizvodnje, a to je ekološka. Treba težiti k tome da sva konvencionalna poljoprivredna proizvodnja preraste u integriranu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Integrirana proizvodnja obuhvaća područja poljoprivredne proizvodnje ratarstva, povrćarstva, voćarstva i vinogradarstva.

Proizvođač mora uključiti u integriranu proizvodnju sve površine svih kultura iz pojedinog područja prijavljene u ARKOD sustav, osim površina koje su u postupku uključivanja ili su uključene u ekološku proizvodnju sukladno posebnim propisima.

Pogodni uvjeti za tlo i rast kultura

  • Smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka, odnosno čuvanju okoliša i prirodnih staništa,
  • Čuvanju i poticanju plodnosti tla;
  • Čuvanju i poticanju biološke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama regulacije;
  • Optimalnoj uporabi agrokemikalija obzirom na nutritivna i toksikološka svojstva hrane;
  • Zaštiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zaštitu bilja;
  • Ekonomskoj održivosti sustava proizvodnje.

Minimalna ukupna površina pod ratarskim kulturama za upis u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji mora biti najmanje 0,5 ha. Svrha minimalne obrade tla i održavanja poljoprivrednog zemljišta jest očuvanje, odnosno poboljšanje strukture tla, prirodne ravnoteže biološke komponente tla, potencijalne prirodne plodnosti tla, sprečavanje erozije tla i hranjivih tvari te osiguravanje pogodnih uvjeta tla za rast i razvoj kultura.

Foto: depositphotos.com, @ilfede

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva