Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Zašto je toliko teško proizvesti organsko meso?

Zašto je toliko teško proizvesti organsko meso?

Datum: 01.01.2016.
Broj pregleda članka: 3058
Tagovi: Organska proizvodnja mesa, Pesticidi, Meso, organska proizvodnja, Stočna hrana, Eko markica, Transport, Troškovi

Potražnja za certificiranim organskim proizvodima u sjevernoj Americi mnogo je veća od domaće ponude, posebno kada govorimo o mesnim i mliječnim proizvodima. Organska hrana čini gotovo 5% prodaje hrane u SAD-u, dok površina organskih farmi nosi samo 0.6% sveukupne površine poljoprivrednih gospodarstava u SAD-u.

To daje za zaključiti da se većina organski uzgojenog mesa uvozi iz drugih zemalja. Povrće nezagađeno pesticidima, lokalno uzgojeno, lako se pronalazi na policama, ali na odjelu mesa, eko markica se ne nalazi često. Ipak, mnogo je lakše pronaći meso s markicom "uzgojeno bez primjene hormona i antibiotika", što ipak ne nalaže strogi organski uzgoj.

Problem pronaći lokalno uzgojene eko žitarice

Kada pitate bilo kojeg organskog stočara, njegov broj jedan problem je uvijek isti. Pronaći pouzdan izvor organske stočne hrane koja se obično mora transportirati negdje izdaleka, što ju uvelike poskupljuje, ali podiže i ljestvicu onečišćenja.

Tako da, ona astronomska cijena koju vidite na organski uzgojenoj piletini i nije tako čudna. Ona je samo odraz velikog troška koji snose farmeri kako bi uvezli organske žitarice za svoje životinje.

Veliki svjetski konglomerati koji posjeduju većinu organskih brandova u trgovačkim lancima također upućuju na ovaj problem tako što nude farmerima financijske poticaje kako bi povećali lokalnu proizvodnju sastojaka koji su im potrebni ili čak kako bi tim novcem kupili velike konvencionalne farme i pretvorili ih u organske.

Izgradili vlastiti mlin za preradu eko žitarica

Postoje i manji regionalni proizvođači u SAD-u koji imaju drugačiji pristup ovom problemu. Oni tvrde kako je pak veći problem od uzgoja eko žitarica nedostatak certificiranih eko mlinova koji bi ih preradili, a to je problem infrastrukture. Mlinovi moraju biti certificirani i odobreni od američkog Ministarstva poljoprivrede, a konvencionalni mlinovi često odbijaju mljeti eko žitarice kako ih ne bi onečistili.

Tako se troškovi donošenja finalnog proizvoda samo povećavaju. Neki su tako otvorili i svoje mlinove pa ih danas u SAD-u ima desetak, a prvi je otvoren u Texasu. Na farmi Coyote Creek, proizvođač Cameron Molberg je počeo prvo prodavati svoje proizvode na malim lokalnim tržištima, ali je njegova ponuda s vremenom rasla prateći potražnju. Danas su regionalni proizvođač za Whole Foods Markets

Smanjiti troškove proizvodnje - pa i cijene proizvoda

"Kada smo otvorili mlin, proizvodnja organskih jaja, mliječnih proizvoda i pilića je eksplodirala u Texasu. To znači da je nedostatak kapaciteta za preradu bio glavna kočnica širenju eko proizvodnje", govori za modernfarmer.

Uskoro planiraju otvoriti i mlin u saveznoj državi Georgiji. "Znamo da se dosta organske proizvodnje žitarica odvija na području oko predviđenog otvaranja mlina. Tako ćemo ograničiti troškove prijevoza za njih i ponuditi im bliže mjesto gdje mogu preraditi svoju sirovinu, ali i smanjiti pritisak na okoliš", govori vlasnik farme o prednostima otvaranja još jednog mlina. Neki će se tako prebaciti i potpuno na organsku proizvodnju. Tako će, kaže Molberg, uz smanjenje troškova proizvođači moći smanjiti i cijenu svojih organskih proizvoda koji će postati dostupni svima, a ne samo bogatim građanima. Cijeli ciklus proizvodnje mora se odvijati lokalno da bi to bilo moguće.

Ekonomski rizici proizvodnje

Još jedan skriveni ekonomski rizik za organske stočare proizlazi iz pravila američkog zakonodavstva koja prisiljavaju farmere da osiguraju ekskluzivnu stočnu hranu za svoje životinje u svakom trenutku. Pravilo je to osmišljeno kako bi se probralo farmere koji miješaju eko proizvedenu hranu sa konvencionalnom, smanjuju svoje troškove i tako zaobilaze zakon.

Nenamjerna posljedica ovog pravila je da su farmeri ponekad prisiljeni koristiti konvencionalnu hranu jer druga jednostavno nije dostupna. Ako krdo ostane bez organskog hranjiva, farmer gubi na cijeni, što znači da ide u minus. Što je bliže izvoru hrane, manja je vjerojatnost da će doći do bankrota. Tako je prelazak na organske metode uzgoja prihvatljiviji i sigurniji.

Profitirat će i manji proizvođači

Pa, što sve treba za izgradnju jednog mlina? Koja ruka, noga, tri godine i 2.1 milijun dolara, kaže Molberg. Od ovog mlina, profitirat će i hobi proizvođači jer će proizvodnja hranjiva biti dostupna u mnogim prodavaonicama, i to za piliće, patke, zečeve, purice, krave, svinje, koze i ovce pa čak i ribe.

Foto: depositphotos.com

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva