Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Zašto preferiramo određene sorte sjemena?

Zašto preferiramo određene sorte sjemena?

Prema podatcima organizacije FAO (Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) u 20. stoljeću došlo je do smanjenja raznolikosti usjeva za 75%, a danas 30 vrsta osigurava 90% kalorija u našoj prehrani, od čega polovinu čini pšenica, kukuruz i riža. U usporedbi s tim, čovjek je tijekom povijesti koristio čak 7.000 biljnih vrsta u svojoj prehrani!

Ovakve drastične promjene u smislu prehrane i poljoprivredne proizvodnje dogodile su se u tijekom 20. i 21. stoljeća. "Zelenom revolucijom" krajem šezdesetih godina dvadesetog stoljeća ovo je kratko razdoblje donijelo izrazito velike promijene u poljoprivrednoj proizvodnji, kada su se, radi sve većeg broja stanovništva, počele koristiti visokorodne vrste i umjetna gnojiva.

Zelena revolucija - jedan od naziva za konvencionalnu poljoprivredu, budući da su krajem 20. stoljeća nova otkrića u genetici i kemiji te primjena mehanizacije dovela do izrazitog povećanja produktivnosti poljoprivredne proizvodnje.

Idu li bioraznolikost i poljoprivreda zajedno?

Smatra se da poljoprivreda počinje od trenutka kada su ljudi počeli s namjerom koristi pripitomljavati životinje, ali i izdvajati biljke te koristiti njihovo sjeme. Kultivirano se bilje tijekom povijesti razvijalo zajedno s okolišem koji ga je okruživao, a nikako ne u izolaciji, što se često zanemaruje. Zajedničkim razvijanjem u određenim ekosustavima, razvijale su se i specifične karakteristike kultivara, a samo zajednička prisutnost različitih biljnih vrsta dovodi do stvaranja ravnoteže.

Kultivar - skup bilja koje je selekcionirano na određeno svojstvo ili kombinaciju svojstava i koje je jasno osebujno, ujednačeno i postojano u svojim obilježjima.

Može se reći da su tradicijske sorte imale određenu vrstu simbioze, a primjer toga je kukolj (Agrostema ginthago), korov koji potiče rast korijena žitarica na način da u tlo izlučuje tvar agrostemin. Današnja poljoprivreda ne priznaje tradicionalne i nekonvencionalne načine proizvodnje, već izričito zagovara primjenu pesticida i teške (i skupe) mehanizacije.

Uvjeti registracije sorti

Za registraciju sorti obvezno je obaviti testiranja različitosti, ujednačenosti i postojanosti (DUS test) te ispitivanje gospodarske vrijednosti (VCU test).

Tržište od proizvoda danas traži različitost, ujednačenost i postojanost kako bi njihovi proizvođači mogli jamčiti za karakteristike i kvalitetu. Upravo se te karakteristike kose s načelima bioraznolikosti i uzrokuju brojne probleme.

Pogledajte još:

Mala genetska raznolikost dovodi do slabe obrambene reakcije na razvoj bolesti i štetnika, a sjeme nema mogućnost prilagodbe novim uvjetima okoliša iz generacije u generaciju. Gospodarska se pak vrijednost ispituje u uvjetima konvencionalne proizvodnje, a sve je veće nepovjerenje stanovništva u istraživački sektor koji u zadnje vrijeme pogoduje privatnom sektoru.

Što to znači za prehrambenu sigurnost u svijetu opterećenom sve češćim klimatskim promjenama?

Raznolikost usjeva smanjena za 75%

Smatra se da je čak 75% svjetskog tržišta pod kontrolom 10 kompanija, što utječe na povećanje cijena. Prema podatcima EUROSTAT-a cijene sjemena na europskom tržištu (trećem svjetskom tržištu sjemena) povećale su se za 30,2% u razdoblju od 2000. do 2008. godine. U isto vrijeme, dolazi do preferiranja određenih sorti, odnosno do smanjenja raznolikosti i dostupnosti raznolikih sorti poljoprivrednicima. Ovaj se često naziva i genetska erozija.

Genetska erozija – gubitak genetske raznolikosti između i unutar populacija ili sorti iste biljne vrste tijekom vremena ili smanjenje genetske osnove vrste zbog utjecaja čovjeka ili promjena u okolišu.

Smatra se da je gubitak genetske raznolikosti povezan s razvojem tržišta sjemenom, budući da je primarnim postao interes industrije. Monopol kompanija i interes za visokim prinosima, kao i razvoj biotehnologije dodatno utječu na smanjenje genetske raznolikosti sjemena.

Vrijednost europskog tržišta sjemenom u 2012. godini iznosila je 7 milijarda eura. Europsko je tržište treće u svijetu, iza SAD-a i Kine, čiji najveći dio zauzimaju Francuska, Njemačka i Italija. Iako se tvrdi da u Europi djeluje 700 sjemenarskih kompanija, kako bi se dokazalo da tržišna moć u Europi nije centralizirana, istraživanja vlasničke struktire tih kompanija utvrdila su da cijelim prehrambenim sustavom upravlja tek nekoliko najvećih kompanija.

Tekst je izrađen prema dokumentu Sjeme na udaru, autorice Sunčane Pešak, dostupnom ovdje.

 

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva