Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Zbog svoje ljekovitosti zagorski jam sve traženiji

Zbog svoje ljekovitosti zagorski jam sve traženiji

Odmalena je Gordana Knezić voljela raditi u vrtu i voćnjaku, kod svoje bake na zagrebačkim Sveticama. Čeprkanje po zemlji ju je opuštalo pa ne čudi što je iz gradske vreve 2001. godine, sa suprugom Ivicom i djecom preselila u Zagorje, na imanje u Lepu Ves, nedaleko Donje Stubice.

Zaživjelo je tamo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo OPG Ivica Knezić, na kojem uzgajaju brojne poljodjelske kulture.

Uzgoj stevije, batata, rajčice, azuki i crnog graha, kamuta, bijelog kukuruza

Stevija, batat, heljda, rajčica, pir, paprika, mrkva, crni i azuki grah, kamut, patlidžan, bijeli kukuruz i druge raznovrsne kulture  dio su njihove ponude. Jedna od sve traženijih kultura kod Knezića jest jam, biljka porijeklom s južnoameričkog kontinenta, ljekovita posebice za gastrointestinalne probleme. Prije početka uzgoja jama, ali i ostalih kultura, naša se sugovornica kaže studiozno educirala.

Radionice o ekološkom uzgoju

Ljubav prema vrtlarenju, ističe, nije isto što i znanje koje je ona usvojila toliko da održava radionice o eko uzgoju, a posebice o poljoprivrednim kulturama koje uzgajaju na OPG-u. Uvelike je smjernice dobila od umirovljenog  prof. dr. Brune Novaka s Agronomskog fakulteta koji je biljku jam svojedobno prvi i iznjedrio u Hrvatskoj.

Pilot projekt uzgoja jama s Brunom Novakom

Uz njegove su naputke s početka uzgoja jama odradili svojevrsni pilot projekt kako bi se (u)vidjelo kako će ta biljka kod njih uspijevati, što će joj možebitno pri rastu smetati, što ne, hoće li je napadati štetnici. Iako u prirodi postoji 600-tinjak vsta jama, Knezići su uzgojili onaj cimetni odnosno kineski (Dioscorea batatas L.) tj. (Dioscorea opossitifolia) koji je i najljekovitiji. Samozaraštajuća  biljka sadrži desetak esencijalnih aminokiselina, a zbog niskog glikemijskog indeksa normalizira razinu šećera u krvi i poboljšava rad urološkog trakta, odnosno slezene, pluća, bubrega.

Biljka korisna kod upalnih bolesti probave i preboljelog infarkta

U kineskoj se medicni koristi kod liječenja upalnih procesa u želucu i crijevima (gastritis) a smanjuje i razinu kolesterola u krvi. Izvor je vitamina B6 naročito potrebnih kod osoba koje su preživjele infarkt. Stimulira endokrine žlijezde a sadrži i fitohormon diosgenin (djeluje antikancerogeno) koji se u organizmu ugrađuje kao progesteron. Oko 150 g jama zadovoljava 24% dnevnih potreba za vitaminom B6. Najbolje ga je doznajemo konzumirati oguljenog i(ili) skuhanog, do 20 g na dan ili u prahu (sasušen mljeveni gomolj) dva puta na dan po jednu žličicu. 

Jam je penjačica čiji štapni gomolji mogu težiti i po dva kilograma

Mirisa, koji podsjeća na cimet i grozdastih cvjetova nalik na cvijeće đurđice, kineski je jam penjačica, vša od dva metra čiji duguljasti štapni gomolji mogu težiti i po dva kilograma. Na gospodarstvu uzgajaju jam sa bijelim mesom, a supružnici bi htjeli i onaj s ljubičastim koji će kažu i nabaviti.

Biljka se sadi u žljebove, odnosno bazene metar puta metar na dubinu od 60 cm

Prvotno su ističu iz presadnica biljku sadili u žljebove, jer jam raste u dubinu sa korijenom i do dva metra, a već ga neko vrijeme sade u tzv. bazene veličine metar sa metar dubine oko 60 cm.  U njemu je na dnu postavljena i prostirka koja (pro)pušta vodu i zrak (tzv. vodozračni režim), a u iskopanu, odnosno zemlju koja se vraća u bazen valja dodati malo pijeska i komposta koji treba začiniti sa hoblovinom. Potonja rahli, a pomalo i kiseli zemlju i održava joj toplinu. Valja uz mjesta sadnje postaviti i visoke kolce kako bi se vriježe sa lišćem mogle penjati. 

Jam, kaže Gordana Knezić, voli sunčana mjesta i povremeno vodu, a omiljena je hrana voluharicama i miševima dok ga u početnoj fazi rasta napadaju puževi. Sadi se  sredinom svibnja kada prestanu mrazevi, a berba je u našim uvjetima u listopadu. Na četvorni metar sade se četiri biljke koje valja plijeviti od korova ili se na sadno mjesto može postaviti malč. Jam je vani jako tražen, a u zadnje vrijeme isto je i kod nas.

Kilogram jama u inozemstvu 50 eura, u Hrvatskoj 200 kuna

"Mi sve što proizvedemo i prodamo, izuzev količina koje ostavljamo za sebe", kaže gospođa Knezić otkrivajući da kilogram jama u inozemstvu košta i do 50 eura, a kod nas je kaže cijena oko 200 kuna. Oni doznajemo robu uvelike prodaju na kućnom pragu ali je po narudžbi i dostavljaju. Za razliku od prošlogodišnjih manjih količina ove će godine Knezići posaditi više jama, oko tisuću komada, za kojeg sami rade i (pre)sadnice koje prodaju 25 kn po komadu.

Organiziraju i t oglednu sadnju za sve koje interesira spoznati na koji se način uzgajaju nama nepoznate biljke (jam, batat)  a predbilježbe primaju do kraja veljače. Za razliku od drugih biljaka otkriva naša sugovornica korijen jama na mjestu reza ili (na)puknuća stvara samoobnavljajuću opnu i ne trune kao što bi  to bio slučaj s mnogim biljkama. Ljekovitost ove biljke svojedobno je istraživana i potvrđena na Zavodu za povrćarstvo Agonomskog fakulteta u sklopu projekta Ministarstva znanosti obrazovanja i športa pod nazivom "Vrednovanje tehnologija uzgoja suptropskih kultura batata i jama".   

 

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva